Malo ljudi je čulo za Ramino korito, poseban rezervat šumske vegetacije koji se prostire na 234 hektara, a dio je velike prašume bukve na južnom Velebitu. To područje, do kojega se može doći isključivo pješice, dobro je poznato jedino planinarima i lovcima koji tamo najčešće dolaze i uživaju u blagodatima prašume koja taj naziv nosi zato što se njome nikad nije gospodarilo.

Ramino korito (Foto: Punkufer)



U Ramino korito krenuli smo s prijevoja Ždrilo, smještenog na 1010 metara nadmorske visine. Spuštali smo se niz stjenovite kukove, pridržavajući se rukama za stijene, da bismo u jednom trenutku ispred sebe vidjeli nepregledno šumsko prostranstvo – Ramino korito, oko četiri kilometara dugu šumsku uvalu iznad koje se sa svih strana uzdižu strmi velebitski vrhovi.

Kad se nađete u tom nepreglednom mnoštvu stabala, doslovno ne znate kuda biste gledali. Jer svaki detalj traži da se posvetite upravo njemu. Na vašu pažnju tako čekaju zadivljujući prizori ponosnih bukovih ljepotica, fascinantne vrtače koje su skrivene izvan staze, a da ne spominjemo prizore strmih stjenovitih vrhunaca koji su se kao zaštitnici nadvili nad Ramino korito.


I tako korak po korak, dok hodate po tom prostranstvu, i nemate neki dojam da se nalazite u jednoj od rijetkih hrvatskih prašuma. Jer, da, ima ih još. Naime, po zaključcima međunarodnog znanstvenog skupa "Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj", prema raznovrsnosti, brojnosti i površini prašuma Hrvatska spada među bogatije europske zemlje.

Ramino korito (Foto: Punkufer)



Prema njihovoj definiciji, prašuma je prirodna šuma na koju čovjek nikada nije neposredno utjecao. Njezina struktura, tekstura i pomlađivanje rezultat su isključivo prirodnih procesa. Sekundarna prašuma nekadašnja je gospodarska šuma koja je izuzeta iz gospodarenja i prepuštena samoregulaciji, pa je s vremenom po najznačajnijim strukturnim obilježjima postala slična pravoj prašumi. U Republici Hrvatskoj najveći broj prašuma ostao je sačuvan u njezinu dinarskom dijelu. To su bukovo-jelove prašume Čorkova uvala, Klepina duliba-Štirovača, Devčića tavani, Nadžak bilo, Javorov kal, Velika Plješivica-Drenovača i Velika Plješivica-Javornik-Tisov vrh te bukove prašume Ramino korito i Medvjeđak. U panonskom dijelu ostale su sačuvane sekundarna bukovo-kitnjakova prašuma Muški bunar i sekundarna prašuma hrasta lužnjaka Prašnik. Njihova je ukupna površina 859,95 ha.

> Nastamba s desetak ležajeva na Velebitu do koje nije lako doći, ali koja vam garantira "prvi red do zvijezda"

Mi vam donosimo djelić atmosfere iz Ramina korita u videu i fotoobliku. I, naravno, preporuku da posjetite ovaj netaknuti dio prirode dok je još uvijek takav.