"Ne kod kuće, a ipak doma" stara je bečka izreka o kavani, koja u jednoj rečenici sažima pravo značenje te srednjoeuropske, a samim time i hrvatske institucije.
Legendarna Kazališna kavana reputaciju kulturne oaze Zagreba može zahvaliti uglednim piscima i umjetnicima koje je ugošćivala, od Matoša, Ujevića, Šimića i Krleže, ali i položaju u najužem centru grada, nasuprot zgrade HNK. Kavkaz nije zaobišla ni novija povijest – kao dio trokuta Kavkaz – Zvečka – Blato, kavana je svoj vrhunac doživjela upravo za vrijeme trajanja Novog vala.
Ipak, posljednjih je godina izgubila nekadašnji sjaj koji je odlučio ponovno udahnuti novi vlasnik, zagrebački poduzetnik Tomislav Rajić u suradnji s projektanticom, arhitekticom Mirtom Mujačić Đaković.
"Stvaranje novo-stare Kazališne kavane bio je izazov ponajprije zbog zatečenog stanja. Mnogi prolazi bili su zazidani, podrum i stepenice izvan upotrebe i slično. Stoga smo odlučili krenuti u smjeru vraćanja nekih arhitektonskih detalja iz prošlosti, otvaranja i naglašavanja svih triju etaža uz korištenje prirodnih materijala, a s ciljem naglašavanja elegancije i svevemenske dimenzije cijelog prostora.
Željeli smo vratiti kulturu u grad, ponovno povezati kavanu s kazalištem i dati joj značaj koji zaslužuje. Također, nadamo se potaknuti još ovakvih projekata diljem grada“, ističe Mirta Mujačić Đaković, koja je ovaj projekt odradila zajedno s kolegicom Nikom Fatović.
Snažna povezanost kavane s kazalištem istaknuta je u svakom kutku Kavkaza, od originalnog rukopisa Vatroslava Lisinskog apliciranog na stropu iznad ulaza do brojnih plakata za predstave iz povijesti HNK-a, povijesnih fotografija i originalnih nacrta HNK-a kojima su ukrašeni zidovi. Za osmišljavanje vizualnog identiteta i prikupljanje povijesne građe iz arhiva HNK-a i HAZU-a bio je zadužen stručni tim agencije Kuharić Matoš, koji je dizajnirao i novi logo kavane:
"Kazališna kavana spada među najvažnije prostore povijesnog centra Zagreba. Iako je u svojoj 120-godišnjoj povijesti promijenila više stilova, ostala je urezana u kulturnu baštinu Zagreba kao poznato okupljalište intelektualaca, umjetnika i boema.
Stoga nam je cilj bio bio osmisliti vizualni identitet koji će komunicirati povijesno nasljeđe i povezanost s hrvatskim kazalištem, podsjetiti na zlatno doba Kavkaza te njegovo ponovno rađanje u prostoru trenutno jedine prave gradske kavane“, poručuju Luka Kuharić, Pavao Kuharić i Bojan Matoš.
No izgled interijera i vanjske preinake prostora nisu jedine novosti u konceptu Kazališne kavane, koja je s uređenjem dobila i neke nove sadržaje. Naime, unutar 500-tinjak kvadrata novog Kavkaza smjestio se i restoran / vinski bar, a u prostoru će se izmjenjivati i razne postave izložbi vezanih uz kazalište, za što je zadužena ugledna kostimografkinja Dženisa Pecotić:
"Uz izložene artefakte kao što su kostimi, skice i scenografske makete velika novost je i novoosmišljeni prostor u podrumskom dijelu kavane nazvan 'Kazališni put', u kojem će se najavljivati premijere, evocirati uspomene na neke sjajne predstave i njihove autore uz pomoć kostimografskih i scenografskih elemenata te ugošćivati umjetnike raznih profila.
Posebnu pažnju posvetili smo i odorama konobara, koje su dizajnirane s detaljima kazališnog zastora koji svim umjetnicima tako puno znači.“
Stoga, zavirite u prostor na uglu Masarykove i Trga Republike Hrvatske i ponovno otkrijte mitsku privlačnost Kavkaza.
