Domaći džem, pekmez ili marmelada na kruhu (uz kakav fini sloj maslaca), u vrućim kiflicama, palačinkama ili onako, direktno iz staklenke mnogima je omiljena poslastica. No ponekad se izgubimo u prijevodu jer razlika između ta tri slatka namaza nije uvijek jasna – različiti autori drukčije definiraju te pojmove, a ljudi ih najčešće nazivaju po navici, onako kako se govori u njihovim obiteljima.
Većina bi se složila da je marmelada glatka, svijetla, bez komadića voća kakve nalazimo u džemu. Pekmez je gušći, a može sadržavati i komadiće voća, dok su u džemu ono veći i vidljivi.
Međutim razlike postoje, a klasifikacija određuje i „Pravilnik o voćnim džemovima, želeima, marmeladama, pekmezu te zaslađenom kesten pireu“, koji navodi da je marmelada spravljena isključivo od plodova citrusnog voća:
"Marmelada je proizvod odgovarajuće želirane konzistencije proizveden od jedne ili više vrsta proizvoda citrusnog voća: voćne pulpe, voćne kaše, voćnog soka, vodenog ekstrakta i kore, te šećera i vode. Količina citrusnog voća upotrijebljenog za proizvodnju 1000 g konačnog proizvoda, ne smije biti manja od 200 g, od kojih je najmanje 75 g iz unutarnjeg dijela ploda (endokarpa)“.
Prema tome, marmelada od šipka, šljive ili marelice mijenja ime u džem jer u njoj nema citrusa.
"Džem je proizvod odgovarajuće želirane konzistencije koji sadrži voćnu pulpu i/ili voćnu kašu jedne ili više vrsta voća, šećer i vodu. Džem od citrusa može se proizvoditi od cijelih plodova, narezanih na komadiće i/ili rezance“, sugerira pravilo objavljeno u Narodnim novinama.
Osim toga, određena je i količina voća po kilogramu džema, odnosno 350 g voćne pulpe ili kaše je opće pravilo.
Kad je riječ o pekmezu:
"Pekmez je proizvod odgovarajuće ugušćene konzistencije proizveden ukuhavanjem voćne pulpe i/ili voćne kaše jedne ili više vrsta voća, sa ili bez dodatka šećera. Količina šećera koju je dozvoljeno dodati u pekmez iznosi najviše do 25% u odnosu na ukupnu količinu voća“, piše u pravilniku.
Kako god je nazivali, problematika o nazivu marmelade ne bi trebala izazivati veliku gorčinu - sve dok možemo uživati u finim, domaćim proizvodima od šljive, šipka, mandarina... i drugih divota.
Najzdravije vrste riba koje možete pronaći na hrvatskim ribarnicama
+0
