U trendu Pirjane tikvice Uz meso i ribu Najfinije pirjane tikvice: Recept za sjajan prilog gotov za 10 do 15 minuta Tekućina iz konzerve slanutka ili graha zove se aquafaba Važno pitanje Treba li ispirati tekućinu iz konzerve graha ili slanutka? Suhomesnati proizvodi Skraćuju život Stručnjak za dugovječnost otkrio: Nemojte jesti ovih 5 "otrovnih" vrsta hrane

Samo Nijemci pojedu oko 400 tona mesa u dva milijuna kebaba dnevno, a i u Hrvatskoj je taj turski fast food jedno od omiljenih brzinskih jela kad nam treba nešto zasitno. Komadi mesa koji se peku na ražnju i poslužuju u lepinji ili tortilji sa sirom i povrćem popularni su zbog niske cijene, ali i okusa.

Dok se u Njemačkoj mogu naći kebabi od junetine, piletine, puretine ili janjetine koji se poslužuju u najrazličitijim varijantama, od kioska do restorana, kod nas je ponuda ipak nešto siromašnija. No u Lijepoj Našoj nema ni toliko Turaka, koji su se u Njemačkoj itekako potrudili da njihovo gastronomsko nasljeđe ne padne u drugi plan. Mnogim imigrantima döner predstavlja priliku za zaradu, sigurnost i opstanak u stranoj zemlji – i tako od šezdesetih godina prošlog stoljeća kad se kebab pojavio u Njemačkoj.

Idealno jelo za njemačke radnike vrlo je brzo zavoljela cijela zemlja, a ubrzo postao omiljeno jelo nacije. Smatra se da kebab potječe iz Turske, iz vremena kad su ratnici otvorenoj vatri pekli komade svježe mesa nataknute na sablje, no s vremenom je postao jelo bogataša. Umjesto u lepinji, meso na štapićima za ražnjiće posluživalo se uz rižu i povrće.

Kako bi kebab bio praktičniji, tanjure je zamijenio kruh, a ostalo je povijest. Döner postoji u različitim oblicima (i pod raznim imenima), a neki tvrde da je u Njemačkoj prvi kebab osmislio Turčin Nevzat Salim u Reutlingenu 1969. godine.

Iako praktičan, kebab je nutritivno daleko od zdravog jela. Prosječni kebab osigurava 98 posto dnevne količine soli i 148 posto zasićenih masti, a može imati i oko tisuću kalorija.