Galerija Jedu manje količine kvalitetnijeg mesa 0 Riža i crni grah omiljeni su izbor za doručak u Nicoyi u Kostariki 0 U salatu će radije staviti organski uzgojenu i cjelovitu piletinu nego procesirane popečke iz trgovina 0 Ne odriču se ni alkohola, ali uglavnom piju vino 0

U trendu Pečeno pile s krumpirom Tjedni jelovnik Ne koštaju puno: 7 zaboravljenih, ali jako finih jela za svaki dan ovoga tjedna koja smo jeli u 80-ima Apartman Sto ljudi... Najgori gosti na koje se tuže domaći iznajmljivači: "Dva tjedna nisu izlazili iz apartmana, ne znam što su radili" Orebić - 1 Baza iz snova Gradić na Pelješcu s fasadama boje sunca što diše ritmom prošlih vremena

Najdugovječniji ljudi svijeta žive u takozvanim plavim zonama. Postoji pet plavih zona: talijanski otok Sardinija, japanski otok Okinawa, grčki otok Ikarija, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.

Ne samo da na spomenutim mjestima živi najvećih broj ljudi starijih od 100 godina već su ondje i grupe ljudi koje su ostarjele bez većih zdravstvenih problema.

Istraživanja Dana Buettnera, koji je prvi identificirao plave zone, pokazala su da na njihovu dugovječnost utječe nekoliko faktora – od pozitivnog pogleda na život i male količine svakodnevnog stresa do čistog zraka, redovite vježbe i kvalitetne hrane.

Uglavnom jedu namirnice biljnog porijekla

Prehrana najdugovječnijih ljudi u plavim zonama uglavnom je biljnog porijekla. Oko 95 posto namirnica čine povrće, voće, žitarice, grahorice, orašasti plodovi i sjemenke.

Riža i crni grah omiljeni su izbor za doručak u Nicoyi u Kostariki Riža i crni grah omiljeni su izbor za doručak u Nicoyi u Kostariki (Foto: Shutterstock)

U njihovim jelima može se naći mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda, ali u manjoj mjeri. Oni obično zastupaju tek oko pet posto namirnica na tanjuru.

Najdugovječniji ljudi u plavim zonama ne prejedaju se. Meso jedu otprilike jedanput tjedno i pritom ne konzumiraju salame, hrenovke i slične procesirane proizvode, već prednost daju organski uzgojenoj piletini, svinjetini i janjetinu.

Obično pojedu porciju mesa veličine stisnute šake.

Ne jedu ultraprocesiranu hranu

Riba je važan dio njihove prehrane, a na njihovu jelovniku naći će se srdele, pastrve, oslići i slične vrste nekoliko puta tjedno. Nekoliko puta tjedno pojest će i manje količine proizvoda od kozjeg i ovčjeg mlijeka poput sira i jogurta, a svaki drugi dan i po jedno jaje.

Na njihovim tanjurima nikad se neće naći industrijski ultraprocesirana hrana. Ako pogledate deklaraciju na proizvodu i ne prepoznajete sastojke ne etiketi, riječ je o takvoj vrsti proizvoda koje najzdraviji ljudi svijeta izbjegavaju.