79. godine bogati grad ispod Vezuva, Pompeji, nestao je s lica zemlje. Erupcija koja je trajala 24 sata ubila je 2 tisuće ljudi.
Jedini preživjeli zapis katastrofe bio je onaj Plinija Mlađeg, nećaka admirala rimske flote i prirodoslovca, Plinija Starijeg, koji se brodom otisnuo do mjesta katastrofe u nadi da spasi stanovnike no i sam je ostao ležati na obali u vječnom snu.
> Što se dogodilo sa stanovnicima grada zaustavljenog u vremenu?
Plinije Mlađi zapisao je kako je jednog lijepog sunčanog dana u Misanu, gdje je bio u kući svog ujaka, iznad Vezuva ugledao gusti oblak dima, koji se iznad Pompeja prostirao u obliku otvorenog kišobrana. Oblak pepela eksplodirao je 20 kilometara u zrak, nakon čega je počeo padati, kotrljajući se niz planinu 110 kilometara na sat, zaklanjajući polja i gradove, uništavajući sve na svom putu, u krugu od 500 kvadratnih kilometara.
Većina ljudi pokušala je pobjeći. Neki su čak držali jastuke na glavama, kako bi se zaštitili od pljuska kamenja. Pepeo i otrovni plinovi piroklastičnog udara, dostizali su temperature od 700 stupnjeva Celzija, na licu mjesta donijeli su smrt za tisuće ljudi koji su živjeli u Pompejima, obližnjem Herkulaneju i manjim mjestima između.
U tom procesu uništavanja, Pompeji su ostali savršeno očuvani. Kao u vremenskoj kapsuli, zatvoreni do sredine 18. stoljeća, kad su slučajno otkriveni. Arheolozi su se iznenadili kada su otkrili da se ispod debelog sloja pepela i ruševina Pompeji gotovo potpuno netaknuti, kao da je i dalje 79. prije nove ere. Zgrade, predmeti, umjetnine i tijela ostali su kao spomenik života u drevnom gradu.
Vulkanska erupcija mumificirala je dio tijela nesretnih stanovnika ovog gradića u talijanskoj pokrajini Kampaniji te tako znanstvenicima omogućila detaljniju analizu njihove smrti, ali i načina na koji su živjeli. Tako su znanstvenici otkrili da su stanovnici Pompeja imali gotovo savršene zube, iako im na raspolaganju nisu bile moderne paste niti stomatolozi, a taj "fenomen" se pripisuje mediteranskom načinu prehrane...
Stručnjaci očekuju da bi se takva kataklizmička erupcija mogla ponoviti. Pitanje je samo kada. Do sada je vulkan eruptirao 50-ak puta, a posljednja velika erupcija bila je 1944.
Veća prijetnja Pompejima od vulkana danas su milijuni turista i oštećenja nastala pod utjecajem vremena. Jače kiše uništavaju ostatke grada, što zabrinjava stručnjake i ljulja vjeru u mogućnost očuvanja talijanskog grada na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine, koji je već na listi baštine u opasnosti.
Stoga, arheolozi će daljnje odgovore o ovom mjestu tražiti na području dvije trećine grada koji je otkopan, a iskapanje trećine koja je još pod zemljom staje, kako bi se potpuno uništenje Pompeja do daljnjeg odgodilo.
