Na prvi dan ljeta ili ljetni solsticij, kada je na sjevernoj polutki Zemlje dan najduži u godini, mnoštvo ljudi okuplja se ispred Stonehengea, blokova megalita u engleskoj grofoviji Wiltshire. Vjeruje se da je slavni spomenik zapravo kalendar i astronomski opservatorij. Raspored kamenja dobro je promišljen i postavljen tako da mjesto pada Sunčeve svjetlosti služi za računanje dana i godina. I praznine između blokova imaju svoju funkciju jer služe za bilježenje položaja Sunca i Mjeseca.

Otkuda drevnim stanovnicima izvrsno znanje matematike, i dalje muči znanstvenike. Na ljetni solsticij više od 30 tisuća ljudi posjeti Stonehenge kako bi dočekalo da sunce obasja spomenik. Posjetitelji obučeni kao druidi i čarobnice na najduži dan u godini kreću s pjesmom, ritualnim plesom i zvucima bubnjeva već u zoru.

Duh prošlih vremena Duh prošlih vremena (Foto: Ben Birchall Photo: Press Association/PIXSELL)

O slavnom kamenju i dalje kruže brojni mitovi i legende. Vjeruje se da je sagrađen u vremenu između 4. i 3. tisućljeća prije nove ere, ali nitko ne zna na koji način ni što točno predstavlja. Iako o njemu postoji mnogo teorija, Stonehenge je još uvijek na listi neriješenih misterija. Ovo kameno zdanje iz davne povijesti prije ravno 100 godina prodano je na aukciji za, iz današnje perspektive smiješnih, 6600 funti. Kupio ga je Cecil Chubb kao dar supruzi, ali pošto se njoj nije svidio, jadnom Cecilu nije preostalo ništa drugo nego da ga nakon tri godine pokloni državi.