Na samom jugu Hrvatske, tek 19 kilometara od Dubrovnika, smjestio se grad izuzetne arhitekture, bogate povijesti i ljepote. Gradić brojnih palača, rezidencija i spomenika iz rimskog doba nalazi se na poluotoku Rat koji, zajedno sa susjednim poluotokom Sustjepanom, čini dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu.
Bogata povijest
Do 228. godine prije nove ere, na mjestu grada Cavtata bila je kolonija Epidaurum, čiji su stanovnici ovdje živjeli do 7. stoljeća, kada koloniju zauzimaju Slaveni i Avari. Njihovim dolaskom prijašnji stanovnici bježe i povlače se na stare ilirske gradine, podno brda Srđ, gdje osnivaju novo naselje Ragusa, odnosno današnji Dubrovnik.
Zbog strateškog položaja vjeruje se da su Rimljani ovdje razvili pravo rimsko naselje, koje je po svemu moglo parirati većim rimskim kolonijama i gradovima diljem Carstva. Iako ne postoje čvrsti dokazi, vjeruje se da je izvan gradskih zidina postojao i rimski amfiteatar u kojem su se priređivale gladijatorske igre. Slaveni su gradom vladali sve do 1426. godine, kada ga Dubrovačka Republika otkupljuje od vojvode Radosava Pavlovića i kada Cavtat postaje drugi centar Republike te igra važnu ulogu u društvenom životu njezinih stanovnika.
Dubrovačka Republika mijenja naziv mjesta u Civitus Vetus, iz kojeg je izvedeno današnje ime. Legenda koja govori o nastanku imena grada priča o kćeri jedinici epidaurskog kralja Korduna i kraljice Amruže. Njihovu lijepu kćer Cavtislavu prosili su mnogi prosci, a kralj ju je odlučio dati onome koji kroz najkraće razdoblje napravi jednu od četiri stvari: sagradi vanjsku utvrdu oko grada, veliki hram u gradu, sagradi vodovod ili dovede u grad brod pun svile. Najbrži od svih prosaca bio je konavoski vlastelin Vrsanin, koji je prvi uspio sagraditi vodovod. Legenda kaže da se pri otvaranju akvadukta prelijepa Cavitslava trebala prva napiti vode iz zlatne čaše. No umjesto vode, iz vodovoda je prvo iskočio veliki gušter, zbog kojeg se Cavitslava toliko uplašila da ju je izdalo srce te je preminula od straha.
I dok je Cavtat igrao važnu ulogu u gospodarskom i kulturnom životu Dubrovačke Republike, nakon njenog pada Konavlima nakratko upravljaju Francuzi, od kojih vlast preuzima Austro-ugarska monarhija i njime vlada sve do kraja 1. svjetskog rata.
Što vidjeti?
Na poluotoku Rat nalazi se brdo na kojem se smjestilo staro gradsko groblje. Groblje čuva prekrasan mauzolej obitelji Račić, kojeg je izradio jedan od najvećih hrvatskih kipara Ivan Meštrović. Prvotno je na mjestu mauzoleja stajala kapelica sv. Roka, ali 1921. Marija Račić daje nalog da se ovdje sagradi obiteljski mauzolej. Sam mauzolej izgrađen je od bijelog bračkog kamena, a zanimljiva je činjenica da osim brončanih vrata, Meštrović za gradnju nije koristio nikakav drugi materijal osim kamena.
Čitav mauzolej prepun je simbolike koja predstavlja tri osnovne etape ljudske sudbine: rađanje, život i smrt. Na podu se nalazi biblijska povijest koju simboliziraju četiri evanđelista, a svod je prekriven glavama anđela. Na zvonu, koje je saliveno po Meštrovićevim nacrtima, upisana je prekrasna misao "saznaj tajnu ljubavi, riješit ćeš tajnu smrti i vjerovati da je život vječan". Kako je Cavtat u vrijeme Dubrovačke Republike bio "rasadnik" pomoraca i kapetana, ne treba čuditi mnoštvo spomenika na groblju na kojima se mogu vidjeti natpisi posvećeni upravo njima.
Iz Cavtata dolazi i jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara, Vlaho Bukovac. Njegova rodna kuća danas je pretvorena u muzej i galeriju otvorenu svim posjetiteljima i ljubiteljima umjetnosti. U gradu je 1834. rođen poznati pravnik i znanstvenik europskog ugleda Baltazar Bogišić, kozmopolit koji je od 1875. živio u Parizu, a 1908. umro u Rijeci. Svoju strast prema umjetninama i pisanom slovu Bogišić je gajio tijekom cijelog života. Tako je nastala njegova zbirka, u kojoj je pohranjeno 35 tisuća predmeta knjižne, muzejske i arhivske građe. Iz cjelokupne zbirke posebno se ističu zbirka starih grafika i numizmatička kolekcija. Bogišićeva knjižnica, zbog brojnih raritetnih i unikatnih izdanja, spada među najdragocjenije knjižnice u Hrvatskoj. Cjelokupnu zbirku možete razgledati u Kneževom dvoru, koji se nalazi na Obali dr. Ante Starčevića.
U samom središtu grada crkva je sv. Nikole iz 15. stoljeća, u kojoj se danas nalazi pinakoteka u kojoj možete razgledati brojna vrijedna umjetnička djela. Sama pinakoteka utemeljena je 1952. zaslugom akademika Cvita Fiskovića. Vrijedna zbirka slika, plastike i crkvenog liturgijskog posuđa smještena je neposredno uz župni dom te je dostupna svim turistima i posjetiteljima. Među mnogim dijelima najviše se ističu ikona s prikazom sv. Nikole iz 15. stoljeća, alabasterni reljef i mnoga djela Vlahe Bukovca.
Identitet ljudi kroz povijest iskazivan je kroz narodne nošnje. S ovih područja potječe i jedna od najljepših hrvatskih narodnih nošnji, posebice ona ženska. Konavoska narodna nošnja na poseban način utjelovljuje stoljetnu kulturu ovdašnjih ljudi te njihovu ljubav prema životu i domovini. Izrađena od prirodnih materijala, nošnja je prepuna ukrasnih elemenata konavoskog veza, nakita što joj daje posebnu eleganciju i duh, a kroz nju se mogao iščitati materijalni i socijalni status djevojke koja ju je nosila. Konavoski vez je osnovni dekorativni element ženske nošnje koji se vezao na poprsnicama i orukavlju. Vezen je svilenim koncem koji se dobivao od dudova svilca kojeg su brižno uzgajali i u svakoj kući bi je bojali prirodnim bojama.
Gastronomska ponuda
Cavtatski restorani i konobe svoju ponudu temelje na dalmatinskoj i mediteranskoj kuhinji. Mnoštvo ribe, povrća i maslinovog ulja vješto prati moderne gastronomske trendove. Mnoge konobe, smještene unutar starih konavoskih kuća, svoju ponudu pripremaju na tradicionalan način. Prirodna bogatstva ovog područja i višestoljetna tradicija građanske kulture doveli su do razvoja složene kuhinje izložene raznovrsnim utjecajima, od mediteranskih do orijentalnih.
Samo područje Konavla smatra se najplodnijim poljoprivrednim područjem na Jadranu, koje pod utjecajem Sredozemne klime daje najkvalitetnije voće i povrće. Svi koji su jednom kušali rajčicu, papriku, kupus, krastavce, krumpir i ostalo područje s konavoskih polja, svjedoče o iznimnoj kvaliteti tih namirnica. Od tradicionalnih jela najpoznatija su zelena manestra koja se priprema od suhe ovčetine, suhe svinjetine i domaćih kobasica u kombinaciji s kupusom i krumpirom te šporki makaruli spremljeni od pirjane junetine i tjestenine pomiješani u velikoj posudi.
Najpoznatiji desert ovog područja svakako je rozata. Ova krema od jaja s preljevom od karamela poslužuje se hladna. U tradicionalne recepte spadaju i kotonjata koja se priprema od dunja te ušećereni bademi i ancini, narančina kora izrezana na tanke rezance i kuhana u zašećerenoj vodi.
Plodno poljoprivredno zemljište pogodno je za uzgoj vinove loze, a Konavle su poznate po uzgoju malvazije.
Danas je Cavtat grad predivnih palača, ljetnikovaca i hotela, ugodne klime i bujne vegetacije, a njegovu posebnost dodatno naglašavaju brojne plaže i uvale. Zatekne li vas put prema jugu, svakako razmislite o tome da posjetite Cavtat i upoznate se s njegovom bogatom poviješću, kulturom i nadasve zapanjujućom gastronomijom.
