More, kupanje... Da, to su bili planovi, ali kiša ih je pomrsila. Oblaci su prekrili cijelo nebo, vjetar je puhao, pa je postalo očito da od kupanja, bar u prvom dijelu dana, neće biti ništa. Ostali smo u sobi, uzeli laptop u ruke i krenuli praviti nove planove.
Kako i Hrvoje i ja volimo "šalabajzati" okolo, odlučili smo vidjeti čega zanimljivog ima u okolici, a bili smo smješteni u Zatonu. Kako smo Krku i Vransko jezero planirali obići za vikend, odlučili smo se zaletiti na povijesni lokalitet, nekih 20-ak minuta vožnje, možda malo više, od Zatona. Bribir.
Zavojita cesta kroz stare vinograde i pokoje malo naselje dovela nas je do mjesta u kojem je život poznat još iz antike, a danas je u njemu svega stotinjak stanovnika. Bribir, odnosno rimska Varvaria, prije 700 godina bio je sjedište Hrvatske. Udaljen je 15-ak kilometara od Skradina, na rubu Ravnih kotara u Šibensko-kninskoj županiji.
Ono što je nas zanimalo bio je spomenik kulture najviše kategorije, mjesto koje je među hrvatskih arheolozima poznato kao hrvatska Troja, Bribirska glavica, na 300 metara nadmorske visine iznad današnjeg naselja Bribir.
Autom smo se dovezli do ruba zidina, zbilja impresivnih, velikih, dugih, debelih... Nismo mogli ni zamisliti kolike su bile u svom veličanstvenom, izvornom izdanju, prije nego su pretvorene u ruševine. A pogled... Pogled na ravnicu sa svih strana je fantastičan.
Krenuli smo prozujati, a dobar dio vremena obilazili smo samo zidine koje su nekad opasale moćno naselje. U daljini se vidjela crkva s grobljem, a zanimljiv grob iskakao je među klasičnima. Jedan bračni par umjesto uobičajenog nadgrobnog spomenika dao si je napraviti petokraku zvijezdu. I to kakvu (pogledajte galeriju).
Inače, Bribir se prostire na 72 tisuće kvadrata, a hrvatskom Trojom prozvao ga je otac hrvatske arheologije fra Lujo Marun. Šetajući po njemu možete pogledati table (najveća i s najviše informacija postavljena je na samom ulazu) o povijesti naselja, a život se ovdje može pratiti još iz pretpovijesti, kroz antiku i srednji vijek.
Rimska Varvaria izgubila je na svom značaju tijekom 7. i 8. stoljeća, a početkom 9., kada na prostoru Dalmacije nastaje kneževina Hrvatska, Varvaria postaje Bribir.
Svoj najveći procvat ovo područje imalo je u vrijeme Šubića. Na vrhuncu moći mjesto i njegovi vladari bili su na prijelazu s 13. u 14. stoljeće, za vrijeme kneza Pavla I. Šubića, bana Hrvata i gospodara Bosne, koji je pokopan u katedrali Sv. Marije na Bribirskoj Glavici.
Tada je Bribir bio snažan srednjovjekovni grad s utvrdama i crkvama, a o svemu tome svjedoče bogati arheološki ostaci koje možete obići na Bribirskoj Glavici. Ako budete imali sreće, što je mi nismo imali jer je bio praznik, možda će i muzej biti otvoren.
Od 16. stoljeća mjesto zauzimaju Turci, a nakon njihovog odlaska, stanovnici se s područja glavice sele u njeno podnožje.
Arheološka istraživanja ovog područja počela su 1908. godine, a dosad je istražena tek petina površine unutar zida. Prije 3 godine Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Sveučilište Macquarie i Šibenski gradski muzej pokrenuli su projekt Varvaria-Breberium-Bribir.
