Na Svjetski dan voda, koji se obilježava 22. ožujka, u sklopu projekta DRAVA LIFE, WWF Adria okupio je skupinu volontera, kojoj su se pridružila i dva para ruku iz redakcije punkufera, kako bi pomogli očuvanju populacije crvenokljune čigre u Hrvatskoj.
Nekad stalnu stanovnicu Drave i njenih sprudova ljudi godinama svojim aktivnostima nastoje „deložirati“ iz njenog prirodnog staništa, a izgleda da su s uznemiravanjem i mnogobrojnim branama napokon uspjeli u tome. Tako su crvenokljune čigre postale strogo zaštićena vrsta u našoj zemlji, a jedini sigurni dom na cijelom dravskom području u Hrvatskoj pronašle su na ovom otoku usred jezera Šoderica, koje je omiljeno kupalište Koprivničana.
„Crvenokljune čigre se na ovom otoku gnijezde posljednjih četiri ili pet godina no otok lagano zarasta, prvenstveno bagremom, a njima treba otvorena površina sa šljunkom ili eventualno niskom travom. Ako otok zaraste u grmlje bagrema one se više tu neće moći gnijezditi.“ – objasnila nam je naš zadatak na Svjetski dan voda Jelena Kralj, upraviteljica zavoda za ornitologiju pri HAZU.
Dok smo uklanjali vegetaciju i pripremali otok za dolazak čigri, koje se očekuju krajem travnja ili početkom svibnja, Jelena nam je navela samo dio problema koje ljudi uzrokuju ovim lijepim i bitnim pticama.
„Crvenokljune čigre su se povijesno gnijezdile na Savi nizvodno od Zagreba i tu na Dravi, vrlo blizu Koprivnice. Na Savi i na Dravi imamo isti problem zbog gradnje hidroelektrana, promijeni se dnevni hod vode, visina se jako mijenja, pa je tako na Savi npr. to između metar i dva dnevno, što dovodi do poplavljivanja otoka.
Prvo se na Savi prije desetak godina dogodilo da su se čigre potpuno preselile na šljunčare, na otoke koji se tamo nalaze, a sad se prije nekoliko godina to dogodilo i na Dravi.
Druge kolonije na Dravi koje su nam poznate zapravo su neuspješne zadnjih par godina jer im voda svaki put odnese jaja ili čak mladunce. Na ovom otočiću našle su jedno sigurno mjesto jer je ovaj otok vrlo visok, nivo vode se ne mijenja pa nema opasnosti od poplavljivanja. Jedini problem koji se tu može dogoditi je zarastanje, tako da ako želimo sačuvati čigre onda moramo sačuvati ovakve otoke i uvjete na njima.“
Prošle godine na ovom otoku je izbrojano oko 70 parova, a u WWF Adria su brzo shvatili važnost djelovanja i potrebe za očuvanjem ovog mjesta i populacije crvenokljunih čigri.
„Na Dravi imamo 22 pregrade, odnosno hidroelektrane kroz koje prolazi voda, ali šljunak ostaje. Sedimenta koji je ključan za nastanak sprudova nedostaje u jezerima. Također, rijeka zbog toga ide sve dublje i dublje u svoje korito.“ – istaknula neke od problema Branka Španiček iz WWF Adria koja je zajedno sa suradnicima organizirala i koordinirala akciju. Kako nam je objasnila, crvenokljune čigre biraju šljunčane sprudove bez vegetacije jer su njihova jaja slična šljunku pa im to omogućava da ih sakriju od predatora.
U samo nekoliko sati vrijedne ruke volontera, uz podršku Zavoda za ornitologiju pri HAZU, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije, Zajednice športsko-ribolovnih klubova Koprivnica te tvrtke IGMA d.o.o. , uredile su čigrama dom dostojan poznate podravske gostoljubivosti.
Kako se radi o dijelu jezera Šoderica koje je eksploatacijsko polje, važno je naglasiti odličnu suradnju WWF-a s koncesionarom – tvrtkom IGMA d.o.o. koja je prepoznala ovaj projekt i pružila ruku suradnje i za neke buduće akcije.
„Osim čišćenja otoka, postavili smo i promatračnicu koja će se koristiti za potrebe promatranja ptica bez njihovog uznemiravanja. Ako im se ljudi previše približe, čigre se dignu s jaja pa se ona na visokim temperaturama lako mogu pregrijati. No, ono što ptice zateknu na otoku, poput promatračnice, na to se naviknu. Sad kada će čigre imati više mjesta za gniježđenje vidjet ćemo hoće li ih doći još više u ovaj kraj Lijepe Naše. – zaključila je za kraj naša domaćica Branka, a mi držimo fige da će uskoro još više crvenokljunih čigri, kao i druge vrste, pronaći siguran dom i ovom i drugim dijelovima Hrvatske.
