Galerija
Švicarska garda plaćenička je vojska koja je stoljećima, još od srednjeg vijeka, služila u vojskama mnogih europskih zemalja, a njezine najpoznatije jedinice bile su one u službi francuskoga kralja (švicarska je garda zadnja ostala braniti Luja XVI. za vrijeme Francuske revolucije) i, naravno – pape.
Švicarska garda postala je službena vatikanska vojska na današnji dan, 22. siječnja 1506. godine, kada je u Rim stiglo prvih 150 gardista. Papa Julije II. zatražio je, na osnovu ugovora s kantonima Zürich i Luzern, da se pošalje 200 vojnika Švicarske garde koji će braniti Papinsku državu.
Švicarac, katolik, neoženjen
Papinska švicarska garda (lat. Pontificia Cohors Helvetica, Cohors Pedestris Helvetiorum a Sacra Custodia Pontificis) jedina je uspomena na švicarsku plaćeničku tradiciju jer švicarski ustav danas brani regrutiranje svojih građana u strane vojne postrojbe.
Broji 135 pripadnika (do 2018. godine bilo ih je 110): 99 gardista, 31 dočasnika, tri časnika, jednog kapelana i jednog zapovjednika (pukovnik). Gardisti su raspoređeni u tri voda prema materinskom jeziku – prvi vod govori njemački, drugi francuski, a treći različitim jezicima.
Regruti moraju biti stari između 19 i 30 godina, viši od 174 centimetra, katolici, uzorna vladanja, neoženjeni, sa završenom vojnom školom u Švicarskoj. Naravno moraju imati i švicarsko državljanstvo te najmanje završenu srednju školu. Papi se obvezuju služiti najmanje dvije godine.
Ceremonija polaganja prisege održava se 6. svibnja svake godine. Datum je odabran u znak sjećanja na krvavi svibanj 1527. kada je većina gardista poginula za vrijeme Velike pljačke Rima braneći papu Klementa VII.
Helebarde i elektrošokeri
Glavni je zadatak Papinske švicarske garde osiguranje pape i njegovih rezidencija. Gardisti čuvaju i ulaze u Vatikan, pate papu na putovanjima i obavljaju druge službene i ceremonijske dužnosti. Iako i dalje nose tradicionalno oružje, helebarde i mačeve, oni su danas više dio odore, dok su gardisti naoružani suvremenijim "komadima", pištoljima P220 i Sturmgewehr 550, automatskim puškama i – elektrošokerima.
Uniforme Papinske švicarske garde upečatljive su i vrlo živopisne, s perjem na kacigama, ukrašenim oklopom zapovjednika i plavo-žutim prugastim odorama s puf rukavima i crvenim detaljima i manžetama.
Garda sasvim sigurno nije 1506. stigla u Vatikan ovako odjevena, a ove su ceremonijske uniforme uvedene tek 1914. godine. Osmislio ih je komandant Jules Repond, vjerojatno nadahnut Rafaelom i bojama obitelji Medici. Naravno postoji i svakodnevna, radna odora, dok su gardisti zaduženi za neposrednu zaštitu pape uvijek – u civilu.
Još jedna zanimljivost prati najmanju vojsku na svijetu. Naime, zastava Švicarske garde nije uvijek ista jer mora prikazivati grb trenutačnog pape (gore lijevo) i trenutačnog komandanta (u sredini). Dolje desno nalazi se grb pape Julija II., osnivača Garde. Prvo i četvrto polje crvene su boje, a na drugom i trećem su boje Garde: plava, žuta i crvena.
S ovih 10 namirnica iz smočnice nikad nećete biti gladni – čak i kada nemate ništa u frižideru
