U second hand trgovini Goodwill u Austinu mramorna bista mrkog muškarca privukla je pozornost Laure Young. Svidio joj se kip pa ga je kupila za nešto manje od 40 eura i nazvala Dennis, po samodopadnom Dennisu Reynoldsu iz serije Uvijek je sunčano u Philadelphiji. Laura je znala da je predmet star, ali nije imala pojma da je kupila original star 2000 godina. Bista je djelovala staro i zapušteno, no ništa nije upućivalo na to da je riječ o antičkom artefaktu. Poprsje je, kako se kasnije pokazalo, staro više od dva tisućljeća i najvjerojatnije predstavlja rimskog vojskovođu Germanika, oca cara Kaligule.
Pretpostavlja se da je bista otuđena iz Njemačke tijekom Drugog svjetskog rata te je na kraju završila u SAD-u. Kada je Laura Young pokušala prodati skulpturu, stručnjaci iz aukcijske kuće Sotheby’s u Londonu upozorili su je da se takav predmet ne može legalno prodati ako postoji i najmanja sumnja da je ukraden. Istraživanje je pokazalo da je bista nekoć bila izložena u muzeju Pompejanum u Aschaffenburgu, koji je teško oštećen tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Iako zvuči kao nevjerojatna priča, pronalazak skrivenih blaga na neočekivanim mjestima nije toliko rijedak koliko se čini.
Blago iz klavira
Ellen Kelly godinama nije smjela svirati klavir svoje tete Nore, no nakon njezine smrti instrument se našao na obiteljskoj rasprodaji u Marylandu, gdje ga je Kelly kupila 1992. godine. S vremenom je primijetila da pedala klavira zapinje, pa ga je dala na popravak pri kojem je otkrivena kolekcija od 110 bejzbolskih kartica iz 1916. godine. Među njima se nalazila i iznimno rijetka kartica Babea Rutha, kao i kartice 22 igrača koji su kasnije ušli u Kuću slavnih, uključujući Waltera Johnsona i Grovera Clevelanda Alexandera. Otkriće se pokazalo iznimno vrijednim. Kartica Babea Rutha na aukciji je postigla cijenu od 130.053 dolara (oko 119.600 eura), što je znatno premašilo procjene prije prodaje i postavilo rekord za primjerak u takvom stanju. Ostatak kolekcije prodan je za dodatnih 4420 dolara (oko 4070 eura). Nakon što je priča o klaviru i skrivenim karticama dospjela u medije, mnogi su počeli pretraživati tavane, podrume i stare predmete u potrazi za skrivenim blagom.
Remek-djelo flamanskog slikara
Slika kupljena za svega 65 funti (oko 75 eura) desetljećima je visjela na zidu dnevnog boravka britanskog povjesničara umjetnosti Christophera Wrighta. Danas se smatra da bi mogla biti originalno djelo jednog od najvažnijih flamanskih slikara 17. stoljeća, Sir Anthonyja van Dycka.
Wright, koji je tijekom karijere otkrio niz vrijednih umjetnina, sliku je kupio 1970-ih u Londonu, uvjeren da je riječ o jednoj od brojnih kopija poznatog portreta nizozemske vladarice Isabelle Clare Eugenije. Godinama joj nije pridavao pozornost, sve dok ju nije primijetio gost, kustos muzeja Ashmolean u Oxfordu. Upravo je on sugerirao da bi djelo moglo biti značajnije nego što je Wright smatrao. Analize britanskih stručnjaka pokazale su da bi mogla potjecati iz radionice samog Van Dycka. Iako nije moguće sa stopostotnom sigurnošću potvrditi da ju je osobno naslikao, kvaliteta izvedbe upućuje na izravnu povezanost s umjetnikom. Wright procjenjuje da bi slika danas mogla vrijediti oko 40 tisuća funti (oko 46 tisuća eura), iako pojedina djela van Dycka na aukcijama postižu i znatno veće iznose. Slika je trajno posuđena muzeju Cannon Hall u Barnsleyju, gdje je dostupna javnosti kao dio zbirke flamanskog i nizozemskog slikarstva 17. stoljeća.
Enigma s dna mora
Na dnu Baltičkog mora njemački ronioci pronašli su rijedak artefakt iz Drugog svjetskog rata - stroj za šifriranje poruka. Enigma je otkrivena tijekom akcije čišćenja organizacije WWF u zaljevu Gelting, na sjeveroistoku Njemačke. Isprva se činilo da je riječ o staroj pisaćoj mašini, no ubrzo je postalo jasno da je pronađen povijesno vrijedan uređaj. Enigmu je koristila nacistička vojska za slanje kodiranih poruka tijekom Drugog svjetskog rata.
Sustav šifriranja bio je iznimno složen, a kodovi su se mijenjali svaka 24 sata, što je saveznicima predstavljalo veliki izazov. Nakon što su ronioci shvatili o kakvom je nalazu riječ, obavijestili su nadležne institucije i potom ga predali arheolozima i stručnjacima za restauraciju. Pretpostavlja se da je uređaj bačen s njemačkog ratnog broda pri kraju rata kako ne bi pao u ruke neprijatelja.
Razbijanje Enigminih kodova bilo je jedno od ključnih postignuća saveznika. Tim predvođen britanskim matematičarem Alanom Turingom uspio je 1941. godine dešifrirati sustav, što je omogućilo presretanje i razumijevanje njemačkih vojnih poruka. Povjesničari smatraju da je taj proboj skratio trajanje rata za otprilike dvije godine.
Priznajte, za barem tri vjerojatno nikad niste čuli: 10 najvećih otoka na svijetu
