Točno na današnji dan, prije 111 godina "osvojen" je Južni pol. Bilo je to 1911. godine, kada su Britanac Robert Falcon Scott i Norvežanin Roald Amundsen krenuli u borbu za slavu i pobjedu u natjecanju "tko će prvi do Južnog pola". Antarktika je bila posljednji otkriveni i još neistraženi kontinent na našoj Zemlji.
Pokušao ju je istražiti James Cook, no kad je vidio odlomljene gromade leda, zaključio je da je to putovanje preopasno te da se njoj ne može prići. Osim njega, na poduhvat su se odvažili i istraživači cara Aleksandra I., Englezi, Francuzi… No dugo nitko nije stigao dalje od prvih linija na kojima su ih u čudu promatrali pingvini.
Norvežanin Roald Amundsen krenuo je na ekspediciju 20. listopada 1911. godine, što znači da mu je trebalo oko dva mjeseca da stigne do cilja. Na putu su ga pratili četvero kolega i 36 pasa.
I danas bi mnoge iznenadila činjenica da je pri takvom pohodu potrebno prijeći i planine. O, da, Transantarktičke planine opaki su ledeni planinski lanac dugačak čak 3500 kilometara – što ih čini jednim od najduljih u svijetu. Najviši vrhovi sežu do 4500 metara nadmorske visine, a njihove planinske visoravni i doline jedna su od rijetkih točaka na kojima nekad nema snijega.
Ispostavilo se da je Roald bio bolje pripremljen i opremljen jer je stigao prvi i 14. prosinca kročio na kraj svijeta te zabio norvešku zastavu u južnjački led. Britanac Scott stigao je tek u siječnju iduće godine, zatekao norvešku zastavu i sočno je opsovao (pretpostavljamo).
Po putu nisu mogli komunicirati jedan s drugim niti su imali kako javiti svijetu dokle su stigli. Stoga je vijest o ekspediciji javno obznanjena tri mjeseca kasnije, pred proljeće 1912. godine.
Uvjeti putovanja bili su nehumani: zbog velikih hladnoća i snježnih oluja nekoliko članova njihovih timova je poginulo. Među njima je bio i sam Scott, čije je tijelo pronađeno smrznuto kasnije iste godine. Na mjestu stradanja danas se nalazi križ sa stihom iz pjesme Ulysses: Težiti, tražiti, pronalaziti i ne posustajati.
U svojem dnevniku, koji je pronađen osam mjeseci nakon njegove smrti na kraju je napisao: "Mislim da se više ne možemo ponadati nikakvoj boljoj sreći. Mi ćemo izdržati do kraja, ali smo sve slabiji, dakako, i kraj ne može biti daleko. Tako mi je svakako žao, ali čini mi se da više ne mogu pisati. Za ime Božje pobrinite se za naše obitelji."
Povratak je bio sretniji za Roalda, koji će kasnije postati legenda "herojskog doba osvajanja Antarktika", ali i prvi čovjek koji je preletio Sjeverni pol.
