Na svom vrhuncu u drugom stoljeću nove ere, moćno Rimsko Carstvo nije imalo premca. Protežući se od Britanije do Iraka, procjenjuje se da je Rimsko Carstvo vladalo nad gotovo četvrtinom svjetske populacije. Veliki dio zapadnog svijeta ima Rimljanima zahvaliti za svoj jezik, zakone i kulturne tradicije.

Iako se danas sve te stvari s pravom slave i poštuju, u starom Rimu postojale su i neke ne baš ugodne stvari. Provjerite ovih pet mračnih tajni starog Rima.

Smrtonosni zahodi

Jedna od mnogih stvari po kojima su Rimljani zapamćeni u današnje doba jesu njihove izvanredne inženjerske vještine. Rimske ceste, akvadukti i kanalizacijski sustavi nadživjeli su samo carstvo stotinama, a u nekim slučajevima i tisućama godina. Međutim, njihove vodovodne i kanalizacijske mreže imale su opasne i ponekad smrtonosne nedostatke.

Samo je društvenaelita mogla priuštiti vlastite toalete. To je značilo da je ostatak stanovništva koristio noćnu posudu, septičku jamu ili odlazio u javne zahode. Kao što možete zamisliti, miris je bio užasan. Međutim, to nije bio jedini problem. Zbog ogromne količine ljudi koji bi koristili te zahode, velika količina sumporovodika i metana nakupila bi se u cijevima ispod. To je moglo uzrokovati izbijanje plamena iz WC školjke i ozlijediti ili čak ubiti one koji nisu imali sreće pa su se našli na krivom mjestu u krivo vrijeme. Da ne spominjemo štakore koji su boravili u cijevima i koji su se mogli popeti odozdo i gristi neka vrlo "osjetljiva" mjesta.

Neronova ljubav

Od svih zlih i pokvarenih careva koje je Rim morao trpjeti, Neron je možda bio najgori. Mogao bi postojati poseban popis posvećen samo svim njegovim prezrenim i opscenim djelima. Međutim, jedna od njegovih najokrutnijih i najopakijih stvari vjerojatno bi bila povezana s njegovim trećim ljubavnikom, Sporusom.

Sporus je bio dječak kojeg je Neron zavolio nakon što je u trenutku ludila usmrtio svoju trudnu ženu. U suludom pokušaju da Sporusa učini što sličnijim svojoj pokojnoj ženi, Neron je dao dječaka kastrirati i prisilio ga da nosi žensku odjeću. Službeno su se vjenčali 67. godine i bili su zajedno sve dok Neron nije počinio samoubojstvo nešto više od godinu dana kasnije.

Neron Neron (Foto: Getty Images)

Desetkovanje

Najveća snaga Rima bila je njegova vojna moć. Rimske legije sastojale su se od dobro obučenih, profesionalnih vojnika te su bile gotovo nezaustavljive u borbi. Ali samo zato što je legija bila uspješna na terenu ne znači da nije bilo trenutaka kada su trupe bile nezadovoljne.

Duga ratovanja, slaba zaliha namirnica i manjak plaće bili su problemi koji su utjecali na moral legije. Nizak moral značio je da bi neki vojnici odbili slijediti zapovijedi ili bi dezertirali. Kad bi se ti problemi događali, rimski bi zapovjednik znao upotrijebiti jedan od najbrutalnijih oblika kažnjavanja u povijesti. Desetkovanje.

Neposlušni legionari bili bi okupljeni u grupe od po 10 i prisiljeni izvlačiti slamke. Onoga koji nije imao sreće da izvuče najkraću slamku, ostala su devetorica pretukla na smrt. Oni koji su ih tukli potom su izbačeni iz legije na nekoliko dana, prisiljeni živjeti od ječma i svega čega bi se domogli. Kao što možete zamisliti, ovo je bio odvratan način održavanja reda, ali i učinkovit.

Pretorijanska garda

Nastali su kao elitni tjelohranitelji koji su se zakleli kako će štititi carev život. Ipak, pretorijanska garda je ubrzo postala institucija koja je bila pogođena nepotizmom, pohlepom i korupcijom.

Vjeruje se da su u dugačkoj povijesti Rimskog Carstva pretorijanci ubili 13 careva. Lojalni" tjelohranitelji rado su se okomili na svog gospodara ako je netko bio voljan platiti dovoljno novca da to učine. Bilo je čak i slučajeva da su pretorijanci na dražbi prodavali titulu cara onome tko ponudi najviše. Gardu je naposljetku raspustio car Konstantin.

Rim - 2 Rim - 2 (Foto: Getty Images)

Žrtve Koloseuma

Brutalna stvarnost rimskog Koloseuma i gladijatorskih borbi danas više nisu tajna. Ali sam razmjer uništenja koje je rimska krvožednost nanijela okolnim životinjskim populacijama doista je zapanjujući.

Čitave podvrste životinja bile su skoro izlovljene do istrebljenja. Lavovi koji su nekoć živjeli u sjevernoj Africi, Grčkoj i današnjoj Turskoj mogu zahvaliti svoj pad populacije rimskim lovcima koji su ih slali da umru u gladijatorskim igrama. Da ne spominjemo bezbrojne druge životinjske skupine koje su ubijane radi zabave ili korištene za "trganje" sitnih kriminalaca ili političkih zatvorenika.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju