Kako se mijenjaju godišnja doba, tako i drveće potajice bilježi uspomene, mijenjajući izgled debla, ovisno o količini vlage i sunca, kao i godinama koje prolaze.

Svakog proljeća i ljeta debla rastu u visinu i šire se, a dodatni centimetri slažu se na već postojeće godove. Kad se stablo posiječe, prema godovima se može zaključiti koliko je drvo staro i koliko je naraslo svake godine.Stabla obično brže rastu kad su mlada pa su godovi blizu sredine najširi. 

Dendrokronolozi, stručnjaci koji se bave proučavanjem godova koriste se podacima s debla kako bi doznali nešto više o tome kako se mijenjala klima tijekom vremena. U dobrim godinama, kada u sezoni rasta drveće prima dovoljno topline i vlage, stabla snažno rastu, a njihovi godovi su široki. Za loših vremena godovi su posebno tanki.

Kod biljaka koje žive u tropskom i suptropskom području, gdje su uvjeti manje-više ujednačeni, godovi se ne mogu razgraničiti. Također, kod stabala koja rastu uspravno, godovi su koncentrični, dok su kod onih koja su kosa i više horizontalna, godovi ekscentrični.

Proučavanjem uzoraka godova kod dugovječnih stabala, dendokronolozi su proanalizirali 7000 godina te uspjeli izračunati točne datume događaja iz povijesti Zemlje, kao što su primjerice kraća razdoblja ledenih doba.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju