Galerija 0 0 0 0 Između podvelebitskog kopna, Raba, odnosno Golog otoka i Grgura, i Krka, niti kilometar od Baške na njegovu jugu, usidrio se jedan od najneobičnijih hrvatskih otoka. Otok Prvić najveći je nenaseljeni otok na Jadranu (drugi po veličini na Mediteranu), a zbog njegove nepristupačnosti, možemo ga nazvati i “Jabukom sjevernog Jadrana”.

U trendu Meka za ronioce Nekadašnji logor oko kojega se brčkaju turisti: Nekim stvarima mjesto i nije drugdje nego na dnu jezera Male tajne 5 pogrešaka zbog kojih punjene paprike nikad nisu dovoljno ukusne Nježna i puna okusa Nije za svaki dan: Recept za savršenu čokoladnu tortu od tri sloja koji se tope u ustima

Ovim surovim otokom bez stanovnika, cesta i naselja vladaju bura, ovce i bjeloglavi supovi. Prvić je dug oko sedam i pol kilometara, a njegov najviši vrh, Šipovac, doseže 363 metra nadmorske visine i smješta Prvić među prvih deset naših najviših otoka.

Najveći dio otoka čini gola kamenita visoravan, dok istočnu i južnu obalu definiraju impresivne litice visoke do 300 metara koje se gotovo okomito obrušavaju u more.

Na otoku Prviću bura puše čak 203 dana u godini, a orkansku jačinu od 11 i 12 bufora doseže prosječno 73 dana godišnje. To čini Prvić i najburnijim hrvatskim otokom i odgovara na pitanje zašto izgleda – golije i od Golog otoka.

Zbog strmih obala, bure i čestih nevremena, Prvić je jedan od najnepristupačnijih hrvatskih otoka. Pristup je moguć uglavnom sa zapadne strane, gdje nekoliko prirodnih vododerina i starih pastirskih staza vodi prema otočnoj visoravni.

Otok Prvić - 1 (Foto: Shutterstock)

Ondje se nalazi i desetak manjih šljunčanih i pješčanih uvala, među kojima se ističe Njivica. U blizini plaže nalaze se ostaci srednjovjekovnog naselja koje je nekoć bilo u vlasništvu Frankopana.

Nekada je jedino naseljeno mjesto bio svjetionik Stražica na najsjevernijem dijelu otoka, a svjetioničari su desetljećima bili jedini stanovnici. Svjetionik je danas automatiziran, no otok nije potpuno pust. Bašćani i dalje ovamo dovode na ispašu ovce, kao i - pčele.

Zbog iznimne prirodne vrijednosti Prvić je još 1972. godine proglašen posebnim botaničkim i ornitološkim rezervatom zajedno s pripadajućim akvatorijem te liticama Golog otoka i Svetog Grgura. Nepristupačnost i gotovo netaknuta priroda omogućili su očuvanje jednog od najvrjednijih otočnih ekosustava u nas.

Na visokim liticama gnijezde se bjeloglavi supovi, čija je kolonija među najvećima u Hrvatskoj, odmah nakon one na Cresu. Iako djeluje posve golo, na Prviću raste više od 350 vrsta biljaka, među kojima je 17 rijetkih endema, a zbog jake bure na njemu su se udomaćile i neke planinske vrste.

Jednako impresivno kao i kameni krajolik iznad mora i ono je što se skriva ispod njegove površine. Podmorje Prvića prepuno je potopljenih špilja, prolaza i tunela, dok se litice nastavljaju gotovo okomito prema dubinama od 70 do 90 metara.

Posebnu zanimljivost predstavlja prirodni tombolo kod uvale Njivice – rijedak geološki fenomen u kojem naslage sedimenta stvaraju prirodnu vezu između otoka i obližnje hridi.

Pod morem su vidljivi gotovo okomiti slojevi pješčenjaka koji izgledaju poput zidova izgrađenih ljudskom rukom... sličnih onima koji su “izronili” malo dalje, u Loparu na sjeveru otoka Raba.

Hotel s bezbroj zvjezdica: Avantura za pamćenje na 400 metara nadmorske visine +7