Nagost, ili barem golotinja u javnosti, nekada nije bila tema kao što je danas. U krajevima gdje su temperature visoke, (bilo) je sasvim normalno da ljudi količinu odjeće prilagode uvjetima u kojima rade što već rade. U antici je postojao kult nagog tijela, pa se podrazumijevalo da će se ono i pokazivati javno, pogotovo na svečanostima i velikim manifestacijama poput – Olimpijskih igara.
"Prijatelji Sunca"
Ako brzo premotamo unaprijed, ne ulazeći u razloge zašto smo se počeli sramiti onog najprirodnijeg, dolazimo do kraja 19. i početka 20. stoljeća kada su u Europi, najviše u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, sve glasniji postali oni koji zagovaraju "javnu golotinju" (franc. nudisme), što se doskora razvilo u pokret "kulture slobodnoga tijela" (njem. Freikörpekultur), naturizam u čijoj je osnovi bila jednakost među spolovima, veličanje slobode, zdravlja i ljepote ljudskoga tijela, ali i filozofija duboke povezanosti s prirodom. Naturiste su često nazivali i "prijateljima Sunca".
Male oaze potpune slobode: 5 najljepših nudističkih plaža u Hrvatskoj
Hrvatskom turizmu od samih njegovih početaka nudizam nije bio stran. Često se ističe kako je početak nudizma kod nas posjet britanskoga kralja Edwarda VIII. i njegove tada partnerice, Amerikanke Wallace Simpson otoku Rabu, kada su se navodno i okupali posve goli, iako to nije dokumentirano, a i upitno je jesu li zaista, ali priča o golom kralju svakako je snažnija i od – gole istine.
Za nju i ne moramo otići puno dalje od kamenih ulica grada Raba kojima je prošetao i uskoro bivši britanski kralj. Rab je tada već nekoliko desetljeća primao svoje goste jer je ovdje službeni turizam započeo još 1889. godine, a neki će reći – i čak 14 godina ranije, 1975. kada je ga je posjetio i sam "K.u.K." Franjo Josip, glavom, bradom i ordenjem. Terase rapskih hotela i tada su nelima bile preglasne, pa su tražili izolirane i netaknute djeliće prirode na kojima su se mogli potpuno opustiti.
Nudizam prije "službenog" nudističkog turizma
U prvim godinama 20. stoljeća, trideset i nešto godina prije nego je Edward Rabom prošetao u društvu svoje partnerice pučanke, u Loparu, danas razvikanom turističkom mjestu na sjeverozapadu otoka, uz seosku je gostionicu niknuo i mali pansion, nazvan po Velebitu na koji je gledao. Gosti su bili dobrostojeći Austrijanci i Česi, koji su dolazili privučeni novinskim napisima o ugodnoj klimi i blagotvornom utjecaju mora i pijeska. A u netaknutim loparskim uvalama kupali su se, naravno, kao od majke rođeni.
Gosti su imali uhodani dnevni red. Ujutro bi odradili tjelovježbu na terasi, pa nadoknadili snagu obilnim doručkom, a nakon njega bi se uputili na kupanje. Kupali su se na plaži Livačina, a u podne im je iz pansiona stizao čitav ručak (služila se domaća ili bečka kuhinja). Loparani još prepričavaju kako su se gospoda kupali goli, a njihovi su ih preci, naravno obučeni, služili kao da su – u pravom restoranu.
Nudistički raj: Predivna plaža s dovoljno hlada i kamp pored naše Male Venecije
Ručak je donosila čitava svita: ono najteže teglili su magarci, lakše stvari osoblje pansiona, a sitnice seoska djeca koja bi za to dobila jedan dinar – i palačinku. Jelo se pod tendama, na prostrtim stolovima, a razdragani i goli turisti sa svojim su se domaćinima rado i fotografirali, što je bilo previše za kći vlasnika pansiona pa je, izvan sebe od srama, sve te fotografije uništila.
Novo vrijeme
Nudisti su u narednim desetljećima, o čemu već znamo mnogo više, pomalo počeli "zlaziti" sa skrovitih plaža, pa je tako nastao i prvi nudistički kamp u Hrvatskoj, onaj u Koversadi kod Vrsara, koji je otvorio jedan austrijski profesor 1934., a do veće popularizacije nudističkog turizma došlo je šezesetih godina prošlog stoljeća kada su se počeli otvarati i drugi nudistički odnosno naturistički kampovi.
U sljedeća dva desetljeća Hrvatska je postala najpopularnija europska nudistička destinacija, s više od trideset naturističkih kampova i više od šezdeset FKK plaža. Do osamdesetih se zanos nešto ispuhao, a ostalo je dokrajčio rat. Danas ima manje od deset nudističkih kampova kod nas, iako od sjevera do juga svako mjesto kojemu je stalo do njegovih turista ima obilježene – ekskluzivne ili ne - plaže na se može uživati u prirodnosti nesputanoj krpicama.
Najbolje čuvana tajna Kvarnera: Otok tirkiznog mora i filmskih zalaza na kojem kuglica sladoleda košta manje nego na kopnu
