Galerija 12 12 12 12  Na sredini Pulskog zaljeva i manje od dva kilometra zračne linije od Arene, nalazi se otočić Sveti Andrija – jedini pravi otok u zaljevu koji nije ni mostom ni nasipom spojen s kopnom. Nakon gotovo dvije godine zabrane pristupa, Sveti Andrija je ponovno otvoren za javnost. Naime, zabrana je bila uvedena 2023. prije svega zbog sigurnosnih razloga jer je Uljanik desetljećima istočnu obalu otoka koristilo kao – skladište.

U trendu 15 pitanja Kviz općeg znanja: Za one dobrih živaca i još boljeg pamćenja Tjedni jelovnik 7 božanstveno finih jela za svaki dan ovoga tjedna idealnih za one koji paze koliko jedu proteina Ima i bazen 100 metara od mora: Kuća na Pagu "usred ničega" u kojoj ćete se osjećati kao da ste sami na svijetu

Brodogradilište je sada uklonilo teške sekcije brodova i betonske blokove, a pulski komunalci bacili su se na čišćenje otoka, uklanjanje raslinja i probijanje putova jer je otok potpuno zarastao. Iako se sada može posjetiti, iz Grada Pule upozoravaju da svi zainteresirani to čine na vlastitu odgovornost. Osim što je teren nepristupačan i obrastao u trnje i raslinje, mjestimično je i vrlo nestabilan, pun rupa i skrivenih bunara, pa će tetanus i izvrnuti udovi sigurno još neko vrijeme ostati njegovi glavni suveniri neopreznim turistima.

Slojevi povijesti

Ali osim desetljeća industrijskog zanemarivanja, Sveti Andrija bilježi i puno zanimljiviju povijest i čuva vrijednu kulturnu baštinu. Na njemu se nalaze ostaci crkvice iz 6. stoljeća po kojoj je otok i dobio ime. Ono kolokvijalno, Franz, dobio je zbog tvrđave koja je na njemu sagrađena u 19, stoljeću kao dio austrougarskog fortifikacijskog sustava u zaljevu - Küstenfort Kaiser Franz I.

Utvrda Kaiser Franz I. izgrađena je na ostacima starijih utvrda na otoku. Još sredinom 17. stoljeća Mlečani su počeli graditi utvrdu prema nacrtu francuskog vojnog inženjera Antoinea De Villea. Početkom 19. stoljeća, u doba Napoleona, na njezinom je mjestu sagrađena privremena, „poljska“ utvrda u obliku slova „M“ - Fortezza di Napoleone.

Tridesetih godina 19. stoljeća Austrija je u okviru svog fortifikacijskog projekta, osmišljenog kako bi čuvao najvažniju luku Monarhije, najprije obnovila poljsku utvrdu, a potom unutar njezinih zidova podigla i kružnu utvrdu, odnosno topnički toranj.

Godine 1841. izgrađen je novi sustav opkopa, nekoliko godina kasnije i novi podizni most, a 1868. izgrađena je bitnica s trideset topničkih položaja. U Prvom svjetskom ratu utvrda je prenamijenjena u vojarnu i skladište streljiva i nafte, da bi kasnije u njoj Uljanik držao strojeve i strojarsku opremu.

Čišćenje i raskrčivanje tek je prvi dio uređenja otoka. Na njemu sigurno u skorije vrijeme neće biti sadržaja koji zahtijevaju infrastrukturu jer je naravno na otočiću nema, ali uređene staze bez opasnosti od ozljeda koje vode do draguljčića fortifikacijske arhitekture bez sumnje će privući ljubitelje povijesti i malo drugačijih šetnji.

Hrvatska ima najljepše zalaske sunca, a ovaj u Splitu je čisti spektakl +2