Galerija
Otok Vis od davnina bi zapeo za oko baš svakome tko je pored njega prošao. Kako je strateški smješten gotovo nasred Jadrana, onaj tko je s njega nadzirao more imao je nezamjenjivu prednost, radilo se o starim Rimljanima ili našim obrambenim snagama u Domovinskom ratu. Zato nije nimalo neobično da prošao kroz mnoge ruke, a povijest je na njemu ispisala brojne uzbudljive priče.
Otok na kojem je izraslo i najstarije gradsko naselje u Hrvatskoj, grčka kolonija Issa, imao je mnoge gospodare, pa su ga tako nakon Grka osvojili Rimljani, Mlečani, Katalonci, Austrijanci, Francuzi, Talijani, i – što je bitno za našu priču – Britanci.
Britanci i Vis
Britanska kraljevska mornarica stigla je na Vis početkom 19. stoljeća, na što i danas podsjećaju dvije utvrde koje su Britanci sagradili na samom ulazu u višku luku, Fortica i utvrda na otočiću Host, koji je ime dobio po britanskom admiralu Williamu Hosteu. Još je nekoliko britanskih utvrda, danas u ruševnom stanju, razbacano po otoku.
Priča o čovjeku koji je svojom vizijom i upornošću oživio tradiciju svoje obitelji, Komiže i Visa
William Hoste, nekad u službi lorda Nelsona, nosio je nadimak Mladi Nelson i bio je ugledan pomorski zapovjednik. U Napoleonskim ratovima uglavnom je izlazio kao pobjednik, što mu je svakako pomoglo u dobivanju viteške titule, a brodovi s kojima bi zaratio više nikada nisu izronili – ako je vjerovati dokumentima i pričama, takvih je bilo više od dvjesto.
Čežnja za oblačnom domovinom
Na Visu je Hoste službovao šest godina, a dašak doma Britanci su si na ovom, za njihove pojmove prevrućem i presunčanom otoku, donijeli – zaigravši kriket. Postoje zapisi da se kriket na Visu igrao već 1809. godine, a iako se ne zna je li i sam Hoste uživao u tom vjerojatno najbritanskijem sportu, smatra se da je najstariji kriket klub u Europi izvan Velike Britanije, osnovan tada na Visu, ustanovljen s njegovim blagoslovom, a teren je bio na poluotoku Prirovo.
Britanci su s otoka otišli kad je Vis pripojen Austro-Ugarskoj monarhiji, a zašto Višani nisu nastavili igrati kriket ne zna se točno, možda im se i nije svidio, ali se nagađa da je razlog ipak leži u tome što su Britanci sa sobom odnijeli svu opremu. Ali zapravo i nije točno da Višani nisu nastavili igrati kriket. Samo su imali kratku stanku - od malo manje od dvjesto godina.
Robert Dumančić i Ivan Bilić puni entuzijazma oživjeli su kriket u Hrvatskoj 1998. godine, a viški vinar Oliver Roki, odrastao u Australiji, saznavši za ovu sportsku povijesnu crticu, osnovao je 2002. godine na Visu kriket klub Sir William Hoste. To je danas jedan od samo tri kriket kluba u Hrvatskoj, a teren im je na Pliskom polju blizu britanskog aerodroma iz Drugog svjetskog rata, gdje se u svibnju održava i već tradicionalni Međunarodni turnir.
Priča o čovjeku koji je svojom vizijom i upornošću oživio tradiciju svoje obitelji, Komiže i Visa
