Galerija
Ekstremne temperature i neprijateljski okoliš brojnim znanstvenicima dio su svakodnevice, ali na neke ih situacije nitko ne može pripremiti. No upravo iznenađenja vode do otkrića, baš kao što se to dogodilo u Južnoj Georgiji, britanskom prekomorskom području u južnom Atlantiku, gdje je tim stručnjaka istraživao kraljevske pingvine i njihov utjecaj na okoliš.
Ledenjaci koji su se povukli s otoka pingvinima su napravili više mjesta, pa je njihov broj u međuvremenu narastao na oko 300 tisuća. S brojem novih mladunaca narasla je i količina fekalija, kao i količina stakleničkih plinova koja iz njih izlazi, što utječe na otapanje leda.
Osim na okoliš, plinovi direktno djeluju na ljude. Nakon što su satima proučavali uzorke kakice u Južnoj Georgiji, znanstvenici iz Danske i Kine primijetili su kako ih sve više boli glava i ljulja vrtoglavica, a zatim su se počeli osjećati drogirano. Razlog je tome dušikov oksid, poznatiji i kao smješkavac ili smijavac, bezbojni plin slatkastog mirisa, koji djeluje na živčani sustav i ako se udiše u manjim količinama, izaziva smijeh.
Dušikov oksid neko se vrijeme koristio kao anestetik (blagi narkotik) u smjesi s kisikom. I danas se u nerazvijenim zemljama koristi pri manjim i lakšim operacijama. Udiše li se u većim količinama, izaziva san, ali i opasna stanja poput kome.
Kraljevski pingvini jedu puno ribe i planktona koji obiluju dušikom, ali njihov izmet sam po sebi ne sadrži smijavac. Tek u kombinaciji s mikrobima iz tla plin postaje štetan za ljude i okoliš, i to čak 300 puta više nego ugljikov dioksid. Istraživanja pokazuju da pingvini u Južnoj Georgiji ne rade globalnu štetu, ali s njihovim brojem rast će i količina štetnog plina.
