I dok novi stari predsjednik Sjedinjenih američkih država tjednima već zabavlja ili plaši svjetsku javnost idejama i prvim sastancima vezanim uz kupnju Kanade i Grenlanda, činjenica je da posljednjih desetljeća takva praksa jest pomalo zamrla, ali trgovina teritorijem i krađa istoga temelj je povijesti, kako svijeta, tako i samih Sjedinjenih Američkih država.
Nakon Američkog rata za neovisnost (1775. –1783.), sklapanjem Mira u Parizu 1783. priznata je neovisnost Sjedinjenih Američkih Država na području od Atlantske obale do Mississippija i od Velikih jezera do Floride. A onda je počelo i "službeno" kupovanje, osvajanje i otimanje zemlje. Ovo je vrlo kratak kronološki pregled, a odat ćemo vam samo da je i zadnja američka kupnja bila – od Danske.
Karta SAD-a (Foto: Getty Images)
1803. Kupnja Louisiane
Godine 1803., za mandata Thomasa Jeffersona, SAD su od Napoleona I. Bonapartea za 15 milijuna dolara (danas bi to bilo oko 350 milijuna) otkupili Louisianu, koju su Španjolci prepustili Francuzima. Kupljeni teritorij protezao se od rijeke Mississippi do Stjenjaka i od Meksičkog zaljeva do Kanade, a površina SAD tom se kupnjom gotovo udvostručila.
Nakon toga, pod parolom Winning of the West – Pridobivanje Zapada, naseljavani su europski doseljenici koji su zemlji kupovali za dolar po jutru, istiskujući pritom starosjedioce Indijance dublje na zapad. To je kulminiralo za A. jacksona, kada su Indijanci bili prisiljeni napustiti svoju zemlju i preseliti se zapadno od Mississippija. put suza 1836
1819. Adams-Onisov ugovor
Adams-Onisov ugovorom, potpisanim 1819. godine riješeni su neki granični sporovi između SAD-a i Španjolske. SAD-u je za 5 milijuna dolara pripala današnja Florida i južni dijelovi Alabame i Mississippija.
1845. Aneksija Teksasa
Godine 1845. Sjedinjene Države anektirale su Republiku Teksas, koja je tako postala 28. država u Uniji, na radost mnogih doseljenika koji su godinama radili na pridruživanju Teksasa SAD-u. Sjevernjaci su bili protiv ovog pripojenja jer je značilo još jednu robovlasničku državu u sastavu Unije.
1846. Oregonski ugovor
Sljedeće je godine, 1846., Oregonskim ugovorom riješen je dugogodišnji spor između SAD-a i Velike Britanije o tome tko kontrolira teritorij te države. SAD-u su pripali teritoriji današnjih država Washington, Oregon i Idaho i dijelova Wyominga i Montane, a granica SAD-a pomaknula se do 49. paralele.
1848. Kupnja meksičkih teritorija
Godine 1848., na temelju ugovora Guadalupe Hidalgo meksička je vlada nakon poraza u Meksičko-američkom ratu za 15 milijuna dolara SAD-u prepustila područja današnje Kalifornije, Nevade i Ute, zajedno s dijelovima Arizone, Colorada, Novog Meksika i Wyominga.
1853. Gadsdenova Kupnja
Godine 1853. „Gadsdenovom kupnjom“ utvrđena je južna granica Sjedinjenih Država. Uime vlade SAD-a s meksičkim generalom Santa Annom pregovore je vodio James Gadsden i postigao dogovor o kupnji današnje južne Arizone i Novog Meksika za 10 milijuna dolara – ovaj je teritorij bio osjetno skuplji je je njime trebala prolaziti transkontinentalna željeznica.
1877. Kupnja Aljaske ili Sewardova ludost
Godine 1867. Sjedinjene Američke Države su za 7,2 milijuna dolara kupile Aljasku od Rusije. U to doba na Aljasci još nije pronađeno zlato, pa je ova kupnja gomile leda bila žestoko kritizirana, a po pregovaraču Williamu Sewardu nazvana je i Sewardovom ludošću.
1898. Godina otoka
Godine 1898., prema odredbama Pariškog ugovora kojim je okončan Španjolsko-američki rat, Španjolska je SAD-u predala Havaje, Portoriko i Guam. Iste godine Sjedinjene Ameičke države kupile su Filipine za 20 milijuna dolara.
1900. - 1925. Preuzimanje Američke Samoe
Berlinskim ugovorom iz 1899. Samoanski otoci podijeljeni su u dva politička entiteta, a Američka Samoa, uz istočnu obalu Australije, predavana je Sjedinjenim Državama tijekom 25 godina: 1900. najveći otoka Tutuila, 1904. otoci Manu'a te 1925. otok Swain.
1917. Zadnja trgovina s Danskom
Godine 1917. SAD su kupile djevičanske otoke od Danske za 25 milijuna dolara – u zlatu. Danas bi to iznosilo skoro dvadeset i sedam puta više, a cijena je bila paprema zbog blizine otoka Panamskom kanalu i istočnoj obali SAD-a.
1975. Najnovija teritorijalna akvizicija
SAD su okupirale Sjeverno Marijansko otočje u blizini Guama još 1944., a 1975. ovo je otočje postalo zadnji, za sada, službeni teritorij Sjedinjenih Američkih Aržava.
Od splitskog mulca do svjetskog putnika i "vlasnika" najnagrađivanije dokumentarne fotografije prošle godine +30