U trendu Odabrali putnici Ovo je najbolji hotel na svijetu: Izgleda kao iz bajke, ima pet zvjezdica, a cijena noćenja smiješno je niska Tjedni jelovnik 7 laganih i finih jela idealnih za ljeto koje ćemo kuhati ovoga tjedna s guštom Balkan Experience Ovo putovanje vlakom po Balkanu rijetki si mogu priuštiti – ima dvije stanice i u Hrvatskoj

"Bunkeri za sve" jedna je od krilatica Švicaraca, stanovnika koji imaju čast živjeti u zemlji s najviše skloništa u Europi. 

Švicarska troši gomilu novca (više od 20 posto svojeg proračuna) kako bi se osigurala od svega i svačega, što potvrđuje i zakon po kojem svaki stanovnik mora imati prostor za zaštitu - do kojeg se može brzo doći iz mjesta stanovanja. Nekoć su i svi vlasnici stambenih zgrada morali izgraditi i opremiti skloništa za sve stanare. 

Iako je Švicarska neutralna i kao takva je zaobišla velike ratove koji su bjesnjeli oko nje, vjerojatno su scene moćnih razaranja i stradanja ostavile upečatljivu sliku zbog koje je javno mišljenje kako je dobro imati sigurno skrovište. Međutim, Švicarci su se ovim skloništima prvenstveno "pokrili" u slučaju raznih katastrofičnih scenarija koje su njihovi stručnjaci mogli zamisliti.

Švicarci broje oko 360 tisuća skloništa diljem zemlje, u stanovima, bolnicama i raznim ustanovama, kao i više od pet tisuća javnih skloništa. U slučaju "armagedona" zaštita za ukupno 8,6 milijuna ljudi je pokrivena. Od kraja osamdesetih broj skloništa nastavio je rasti, a s vremenom su Švicarci zaključili kako se mogu odmoriti od neumorne gradnje jer nemaju neprijatelja niti im prijeti izgledna opasnost. Sve se manje ljudi sjeća vremena kada se naglašavalo da neutralnost ne štiti od radijacije.

Tunel Sonnenberg u Luzernu, izgrađen 1976., švicarska je perjanica megaprojekata za zaštitu civila. Prostor osmišljen tako da skloni 20 tisuća ljudi imao je i bolnicu, operacijsku dvoranu, kontrolni centar i druge sadržaje. Bez obzira na veličinu, projekt je ipak imao brojne mane. Jedna od njih su bila vrata debljine 1,5 metara i teška 350 tona koja se nisu mogla dobro zatvoriti, a upitna je bila i logistika kod tako velikog broja ljudi na jednom mjestu. 2006. godine Švicarci su odustali od skloništa.

Danas većina skloništa u Švicarskoj služi kao spremište za bicikle, vinski podrum ili skladište za stvari koje čekaju bolja vremena da se s njih obriše prašina. Ljubav prema bunkerima dijele i Albanci, Šveđani i Finci, kao i Južna Koreja, Singapur, Kina i Indija, ali Švicarci ipak odnose prvu nagradu kad je riječ o zaštiti svojih stanovnika.