Teče Hrvatskom i hrvatskom himnom, motiv je uplakanih ljubavi i Dinamovih Plavih balada, pamtimo Hendrixov most, ali ne i njegovo pravo ime, a kada bude trebala pomoć u povezivanju, na iduću generaciju prenijet ćemo pitanje: Pa koja rijeka teče ispod Savskog mosta? U to ime, donosimo vam 10 zanimljivosti koje možda niste znali o našoj Savi.
1. Rijeka bogova
Sava je rijeka koja je inspirirala i mnoge prije Antuna Mihanovića i Plavog orkestra.
Grci su bili prvi narod koji je uočio da Sava nije dio toka Dunava, već rijeka za sebe. Stoga su joj povjerili posebnu ulogu: ona bogu Zeusu treba dolijevati nektar i hraniti ga ambrozijom kako bi ostao besmrtan i božanstven.
U rukavcu Save kod rimskog grada Andautonije pronađen je žrtvenik riječnom božanstvu, bogu Savu (latinski Savus), dobrom duhu i zaštitniku plovidbe. Danas se nalazi u Arheološkom muzeju u Zagrebu.
2. Spaja Ljubljanu, Zagreb i Beograd
Rađa se u Sloveniji kao uska, krška rijeka, spajanjem Save Dolinke i Save Bohinjke. Prolazi malom Ljubljanom prema većem Zagrebu, skupljajući putem pritoke, a završava u najvećem od tri glavna grada koja spaja: Beogradu, gdje je na ulazu u Dunav široka gotovo 300 metara.
Osim glavnih gradova, prolazi kroz veće gradove kao što su Sisak, Slavonski Brod, Brčko, Sremska Mitrovica i Šabac, a Dunav njene vode nosi u Crno more.
3. Najdulja rijeka u Hrvatskoj koja doručkuje desetke većih rijeka
Ukupne duljine 945 km jedna je od najdužih rijeka u Europi, a sa 562 km u Hrvatskoj, rijeka je najdužeg vodotoka u nas.
Sutla, Krapina, Krka, Kupa, Lonja, Orljava, Una, Bosut, Vrbas, Drina, Kolubara… Samo su neke od rijeka koje se slijevaju u Savu.
U vrijeme bivše Jugoslavije bila je najveća rijeka koja je cijelim svojim tokom u jednoj državi, a jedna je i od rijetkih tako dugačkih rijeka koje se ne ulijevaju direktno u more.
4. Ča će mi Copacabana
Sava tvori nekoliko većih riječnih otoka, a najpoznatiji savski otok je Ada Ciganlija u Beogradu čiji službeni promotivni naziv glasi ''More BeogrADA''. Beograđani su ga šaljivo prozvali Bezkintos, kao more za one koji nemaju kinte za Grčku. Danas se izraz koristi za sve oblike jeftinog ljetovanja.
Riječni otoci bliži nama nalaze se kod Hrušćice na istoku Zagreba: ondje možemo vidjeti otoke, sprudove, ali i brojne ptičje vrste poput čigre, vodomara ili prutke čija prisutnost označava dobro stanje rijeke.
Doduše mi imamo Jadran, ali s obzirom na nedavnu zabranu kretanja među županijama – čuvamo ideju u rezervi.
5. Pazite kad plovite, da vam planovi ne bi pali u vodu
Nakon Siska, Sava postaje plovna za veće brodove gdje ih čeka luka u Slavonskom Brodu.
Najveće luke u BiH nalaze se u Bosanskom Šamcu i Brčkom, a u Srbiji su to Šabac i Sremska Mitrovica.
Za suhoga vremena, tj. niskog vodostaja, plovidba može biti obustavljena. To su na svojoj koži naučili Francuzi kada su u 19. stoljeću poslali svoj brod iz Siska za Beograd, a on je zbog niskog vodostaja stao u Slavonskom Brodu. Tek nakon mjesec dana mogao je nastaviti svoj put.
Noćna plovidba se uglavnom izbjegava.
6. Pogreb na vodi – fenomen zvan Savski cvijet
Savu je nekad krasio fenomen Savski cvijet, pojava u srpnju kada bi se u samo tri-četiri dana larva transformirala u tisuće bijelih ''leptirica''. Njihov život kratkog je vijeka – većinu provedu u djetinjstvu, a čim odrastu, brzo ugibaju.
Nježne leptirice bi položile jaja u zemlju i samo nekoliko sati poslije, u letu iznad Save uginule. Padom u rijeku prekrile bi površinu Save do te mjere da se voda nije vidjela od bijelo žute boje njihovih krilaca.
Prekrasan i tužan fenomen prirode mogao se gledati u blizini Orašja, a okolni stanovnici pojavu su zvali cvjetanje Save, tj. Savski cvijet. Krug bi se nastavio iduće godine, kada bi iz polegnutih jajašaca ponovno nastale nove leptirice.
Ovo je rijetka pojava koja iziskuje posebne prirodne uvjete i čiste rijeke. Nažalost, zbog zagađenja Save, zadnji put uočena je krajem 1960-ih.
7. Zagrebački ožiljci iz poplave 1964. godine
Najveća poplava Save dogodila se u Zagrebu 1964. godine, kada je potopila čak trećinu grada i uništila 15 tisuća stambenih zgrada. Prilikom potopa smrtno je stradalo 17 ljudi a 40 000 njih izgubilo je dom.
Ipak, Zagreb nije klonuo duhom: stanovnici su zajednički pristupili saniranju štete i međusobno si pomagali.
I danas je na nekim zagrebačkim kućama i zgradama vidljiva žuta oznaka X, koja je značila da su objekti pogodni za stanovanje nakon sušenja i popravaka.
8. Rijeka s podzemnim naoružanjem
Prije osam godina, članovi ronilačkog kluba Nemo iz Brčkog otkrili su avionsku bombu ispod savskog mosta. Bomba teška 118 kilograma i duga 1,25 metara bila je djelomično ukopana u pijesak na dnu rijeke, obrasla algama.
Procijenjeno je kako potječe iz Drugog svjetskog rata što bi značilo da su ljudi prolazili nasipom čak 70 godina nesvjesni opasnosti u blizini.
Otkriće je došlo samo godinu dana nakon što je srpski Centar za razminiranje objavio još desetke lokacija na kojima bombe NATO-a leže u mulju Save i Dunava. S hrvatske strane, istovremeno su hrvatski policajci u slavonskom dijelu Save pronašli ručnu bombu.
Nemojte da vas ovo obeshrabri u izletima na Savu, no zadržite na umu da se sa prirodom nije zezati.
9. Prvi lipnja dan je rijeke Save
Više od deset godina, prvog dana lipnja obilježava se Dan rijeke Save kako bi se podsjetilo na njen značaj za sve zemlje kojima prolazi, njenu ekološku, kulturnu i gospodarsku vrijednost. Čak 64% njenog toka zaštićeno je u raznim kategorijama.
Ako ste ga propustili ove godine, ostaje dovoljno vremena za planiranje idućeg izleta jer Dan Save prolazi u brojnim aktivnostima i događanjima poput biciklističkih tura, Parlamenta mladih, zabavnih – gastro programa, raftinga, turnira u badmintonu…
10. Zima vs. Ljeto na Savi – 1:0
U Rugvici djeluje udruga ljubitelja Save, poznatija kao Savski lađari. Oni provode ekološke projekte i izložbe, čuvaju etno materijal i rade na osposobljavanju ljudi za čamce.
Svake godine pozivaju goste na plovidbu savskim čamcem, kušanje šarana, vožnju kočijom, pa čak i kupanje u Savi.
No, jednom godišnje promijene svoje odore i postanu Djed Mrazovi, tj. ''Savski dedeki'' koji daruju 700 paketa najmlađima u Rugvici.
Specifičnost ovog darivanja jest to da Djed Mraz ne dolazi na sanjkama sa sobovima, već čamcima po Savi. Prošle godine vodostaj rijeke pomrsio im je planove, no uspjeli su obaviti svoju misiju – u čamcu na kočiji.
