Galerija
Na području današnjeg Siska nekada su stanovali narodi koji iza sebe nisu ostavili nikakvog spomena, osim nekoliko ostataka oruđa i kipića idola. Od prapovijesti do danas Sisak se razvijao i izrastao u destinaciju koja slovi kao mjesto, gdje uz rijeku, možete popiti najbolju kavu s najljepšim pogledom na kopnu.
Prvi stanovnici na ovom području bili su Iliri, ali unatoč tome što se zna da su stanovali na ovom području, osim nekoliko ostataka oruđa i kipića idola, ne postoje nikakvi dokazi o tome da su ovdje oformili snažnu zajednicu. Tek u 4. stoljeću prije Krista ovdje dolaze Kelti koji su utemeljili naselje Segesticu. Iliri i Kelti tvorili su čvrstu zajednicu sve do 35. godine prije Krista, kada na ova područja dolazi rimski car Oktavijan sa svojom vojskom i razara Segesticu s čak 12 tisuća vojnika.
Tadašnja Siscia zauzima veoma važno mjesto u Rimskom carstvu te iz vojnog logora ubrzo postaje grad s punim rimskim pravom. Svoj vrhunac Siscia doživljava 297. godine kada postaje središtem provincije Panonije Savije. Ovdje se križaju rimski putevi, cvate obrtništvo, kuje novac i Siscia je sjedište carskog ureda za ubiranje poreza. Propadanjem Rimskog Carstva, Siscia gubi svoj značaj, a narodi koji prodiru sa sjevera ruše antičku kulturu.
Kroz godine koje dolaze grad postaje važan dio Hrvatskog Kraljevstva, a sredinom 16. stoljeća, dolaskom Osmanlija na ova područja, shvaća se važnost obrane Siska i njegovo strateško značenje. U tu svrhu zagrebački nadbiskup odlučio je na samom ušću Kupe u Savu izgraditi utvrdu koja će služiti za obranu grada i sprečavanje prodiranja Osmanlija dalje u Hrvatsko Kraljevstvo. Gradnja utvrde počela je 1544. godine i završena 6 godina kasnije. Za njenu gradnju korišten je materijal od ruševina stare Siscije.
Sisačka utvrda odigrala je važnu ulogu u obrani od Osmanlija, te se pokazalo da je njena gradnja bila pun pogoda u sprečavanju Osmanlijske vojske u daljnjem prodiranju na hrvatske prostore. 15. lipnja 1593. godina Sisak opkoljuje vojska od 12 tisuća Osmanlija, predvođena beglerbegom Hasan-paša Predojevićem. U tom trenutku u utvrdi se nalazilo svega 300-tinjak vojnika. Kada se proširila vijest da je Sisak opkoljen, u pomoć stiže njemačko-hrvatska vojska od 5 tisuća vojnika. Vještom manevriranjem i vojnom strategijom, Osmanlije su bile prisiljene na povlačenje preko Kupe, kada ih se mnogo utopilo, uključujući i Hasan-pašu Predojevića.
Ova bitak odigrala je ključnu ulogu u prodiranju Osmanlija u Europu, ali ujedno bila i povod za tzv. Dugi rat (1593. – 1606.) koji su Turci objavili Habsburškoj Monarhiji. Kao spomen na taj rat i pobjedu nad Osmanlijama i dan danas malo zvono zagrebačke katedrale oglašava se svakog dana u 14 sati.
Danas je sisački Stari grad obnovljen i predstavlja spomenik nulte kategorije i jedan od rijetko očuvanih primjeraka fortifikacijske arhitekture iz doba ratovanja s Osmanlijama. U utvrdi je i dio zbirke Gradskog muzeja, u kojemu možete razgledati stalni postav, koji prikazuje predmete pronađene iskapanjem i arheološkim istraživanjima, ali i veliku maketu koja prikazuje bitku kod Siska.
Cijena ulaznice u muzej za odrasle je 10, dok učenici i studenti plaćaju 7 kuna.
