Lastovsko otočje broji 46 otoka, otočića, hridi i grebena. Sve je to, zajedno s okolnim morem, zaštićeno kao park prirode. Najveći je otok Lastovo s kojim ime dijeli i najveće naselje, izgrađeno podalje od obale, između brežuljaka, kako bi se zaštitilo od pljačkaša i osvajača s mora. Osim po zelenilu i predivnom moru, Lastovo se prepoznaje i po fumarima, dimnjacima najrazličitijih oblika. U narodu postoji priča o tome da su se mještani stoljećima nadmudrivali gradeći komplicirane fumare kako bi bili ljepši od susjedovih, a navodno je njihova uloga bila pokazati bogatstvo vlasnika kuće.
Zeleni otok na jugu Hrvatske nije uvijek bio tako miran i idiličan kao što je to danas. Stanovnicima Lastova nije bilo lako u vrijeme između dva svjetska rata, kada je otok bio talijanska periferija, a potom i baza nekadašnje jugoslavenske vojske, zbog čega je baš poput Visa bio zatvoren za strane turiste. U to je vrijeme zeleni otok izgubio velik broj svojih stanovnika.
"Nakon Drugog svjetskog rata Lastovo je doživjelo istu sudbinu kao i obližnji otok Vis – postalo je otok rezerviran za vojsku. Stoga je pristup Lastovu bio zabranjen stranim državljanima. To je, dakako, dovelo do ekonomske stagnacije i depopulacije otoka. No, istovremeno, to je omogućilo očuvanje lastovske prirode u onom primarnom obliku. 1988. godine zabrana je bila ublažena te je stranim državljanima omogućen dolazak na Lastovo što je bio početak razvitka turizma.
Nakon što je Hrvatska 1991. proglasila samostalnost, pripadnici Jugoslavenske narodne armije (JNA) su na Lastovu ostali sve do 30. svibnja 1992. do 03:30 sati – kada su napustili vojne baze na Lastovu“, piše Turistička zajednica Lastova na svojim stranicama, a kako bi se uvjerio vlastitim objektivom kako izgleda vojno naslijeđe Zelenog otoka, Lastovo je posjetio Romeo Ibrišević, vrsni fotograf i ekolog.
Bunkerom koji svojim hodnicima čuva uspomenu na surovu prošlost provela ga je Meri Glumac iz turističke agencije Mezzomondo, koja se zalaže za održivi razvoj turizma temeljen na povijesti, kulturi i tradicijskim običajima.
Izleti tragovima prvog rimskog cara Augusta, Ilira, staroslavenskih božanstava, ili pak ture s mještanima koji uključuje prikaz tradicionalnog načina izrade lokalnih proizvoda te upoznavanja s lastovskim noćnim nebom (jednim od najtamnijih u cijeloj Europi) samo su neki od načina na koje Mezzomondo upoznaje posjetitelje s čarolijom Lastova.
Tamna strana Lastova ne upoznaje se samo pogledom u vis kada zađe sunce, nego i tajnim tunelima i hodnicima koje je JNA iskopala u brdima s prostorijama za boravak Tita i vojnih lica u slučaju atomskog rata. Godinama nevidljivi, tajni prolazi zaklonjeni stijenom i danas izazivaju maštu posjetitelja koji mogu zamisliti kako je nekoć ondje JNA izgradila samoodrživi zaklon s vodom, strujom i ventilacijom.
Radiostanica i oružje, ali i predmeti poput prijenosnog televizora te parole ispisane na zidovima u malom interpretativnom centru služe poput kakvog vremeplova. Kako izgleda šetnja hodnicima prošlosti, pogledajte u našoj galeriji.
Nekoć ponos Jugoslavije, danas propali potencijal: Odmaralište u Krvavici koje nemilosrdno grize zub vremena
