Galerija
Od Brača su u Hrvatskoj veći samo Krk i Cres, a kameni otok ribara, ovaca, ulja i vina može se pohvaliti i najvišim vrhom među svim jadranskim otocima: Vidovom gorom koja se uzdiže na 780 metara. S njezinog vrha puca predivan pogled, a kada je vidljivost dobra možete vidjeti i Italiju.
Supetar je najveće naselje i jedini grad na otoku Braču, koji je svoju titulu dobio 1950. godine. Stanovnike je privukao stoljećima ranije, o čemu svjedoče prapovijesni nalazi iz obližnje špilje Kopačine, antički mozaici i starokršćanski sarkofazi. Novo se naselje oblikovalo u 16. stoljeću oko crkvice sv. Petra u uvali istoga imena. Danas u Supetar stiže trajekt iz Splita.
Gdje na kupanje?
Krenete li od Supetra prema zapadu stići ćete do uvale Banj na koju najčešće dolaze roditelji s djecom jer je zaštićena od snažnih vjetrova, more je mirno, a plaža je kombinacija šljunka, pijeska i betonskih ploča. Pronaći ćete i vodeni tobogan i vodeni park, a možete i unajmiti pedalinu, odmjeriti snage u odbojci na pijesku. Zahvaljujući borovoj šumi, kada sunce postane prejako možete naći i mjesto u hladu.
Brač je dom jedne od najljepših i najpopularnijih plaža Hrvatske, koja se i smatra se simbolom hrvatskog turizma. Slikoviti Zlatni rat se poput jezičca pruža gotovo pola kilometra okomito u more – i neprestano se mijenja kako diktiraju valovi i morske struje. Osim što mijenja oblik, Zlatni rat i raste iz godine u godinu. Do plaže možete doći uređenom šetnicom od središta Bola ili pak brodicom.
Na popisu popularnih plaža su Mia i Potočine nedaleko od Bola, plaže u blizini Murvice, pješčana Lovrečina (između Pučišća i Postira), šljunčana Zora (Sumartin), kao i jedna od najljepših stjenovitih plaža u Hrvatskoj: plaža Koromaslinova.
Hrvatska Pustinja
Otok Brač krije spomenik koji je jedinstven na cijeloj obali: predivnu Pustinju Blaca koja se smjestila između mjesta Bol i Milna. Iako bismo na prvu pomislili da se ovdje radi o nepreglednim poljima pijeska i suhog područja, to zapravo nije tako. Sam naziv Pustinja, odnosno eremitorij, dolazi od skupine stanovnika koji su živjeli na jednom području. S prvom pojavom kršćanstva pojavili su se i pojedinci koji su živjeli u potpunoj samoći, tzv. pustinjaci. Iako su se odlučili na život u samoći, udaljeni od mjesta i sela prepunih ljudi, s vremenom su razvijali zajednice u kojima su živjeli sa svojim istomišljenicima te svoj život posvetili molitvi i duhovnom životu. Više o pustinji doznajte ovdje.
Brački mramor
U mjestu Pučišta nalazi se jedina klesarska škola u Hrvatskoj – ondje se kamen obrađuje ručno kovanim alatom, onako kako se to činilo i prije dvije tisuće godina. Još od davnine u bračkim se kamenolomima vadio kamen iznimne ljepote, zbog čega je prozvan bračkim mramorom. Njime su se gradile mnoge znamenite građevine: palača cara Dioklecijana u Splitu, katedrale u Zadru i Šibeniku, zgrade Parlamenta u Beču i Budimpešti. Priča se da je upotrijebljen čak i u gradnji Bijele kuće u Washingtonu. I Ivan Meštrović svoje je skulpture oblikovao iz bračkoga kamena.
Nađete li se u Pučištima, posjetite i posebnu uvalu Lovrečinu s ostacima bazilike i rimske vile u zaleđu. Nešto dalje je i Škrip, mjestašce okruženo prapovijesnim lokalitetima s predivnim starim kućama s kamenim krovovima. Brižno uređeni maslinici, vinogradi i ribarski čamci stvaraju divan ugođaj u malom mjestu na sjevernoj strani otoka. Postira su poznata po preradi ribe, ali i rodnoj kući Vladimira Nazora.
Via Brattia
Odvede li vas put na Brač u vrijeme kada sunce nije nemilosrdno, otok možete istražiti na mnogima najljepši način: pješice. Via Brattia je kružna turističko – planinarska staza, koja broji oko 140 km, povezuje 12 naselja i 12 kulturno – povijesnih otočkih lokacija. Markirana staza vodi do Supetra, Miraca, Sutivana, Bobovišća na moru, Ložišća, Bobovišća, Milne, Murvice, Bola, Sumartina, Povalja, Pučišća, Postira, Škripa, i vodi vas do nekih od najljepših bračkih plaža i uvala – Zlatnog rata, Farske, Murvice, Lovrečine, Smrke… Na putu možete posjetiti Zmajevu špilju, spomenik pećinskoga samostanskog života popova glagoljaša u srcu Vidove gore koji se veže za slavenske mitove o vukodlacima, vilama, morama i vješticama.
I Vidova gora je idealna za izlet. Glavni prilaz na Vidovu goru je asfaltiranom cestom iz smjera Nerežišća. No na raspolaganju je i mnogo atraktivnija, ali i zahtjevnija planinarska staza – Vela ili Rimska staza koja kreće iz Bola. Planinske markacije u Bolu započinju kod crkve Gospe od Karmela, sijeku prilaznu cestu za Bol, vode kroz zaselak Podborje i krševiti teren sve do vrha. Planinarska staza duga je oko 5,3 kilometra. Više o Vidovoj gori doznajte ovdje.
Nedaleko je i Gažul, malo pastirsko naselje kamenih kućica i torova, gdje možete naći planinarsku kuću, otvorenu prema dogovoru, kao i istoimeno seosko domaćinstvo. Jela od bračke janjetine ondje se najviše cijene. Do Gažula vodi makadamski put koji se spaja sa asfaltiranom cestom nedaleko skretanja za Vidovu goru. U okolici je i špilja Kopačina, dugačka 12 metara, koja je važno pretpovijesno nalazište na otoku. Do špilje se dolazi pješice za dvadesetak minuta putem sjeverozapadno od Donjeg Humca, 500 m zapadno od kamenoloma Gnjilac.
Što jesti?
Rustikalne konobe Brača skrivaju jela kakva se ne mogu kušati nigdje drugdje. Razlog tome su recepture koje se godinama čuvaju u obiteljima, ali i izvrsne namirnice koje se zapetljaju o ribarske mreže, rastu (ili pasu) na poljima. Osim klasike kao što su peka ili primjerice riba s gradela, na Braču možete otkriti procip - sir s karamelom koji ime duguje starom načinu pripreme na vatri, u posudi na procjepu između drveta koji su je pridržavali i zagrijavali. Za one koji vole iznutrice, tu je vitalac: specijalitet od janjeta ili kozlića koje nije došlo do trave. Iznutrice (pluća, srce, jetra) stavljaju se na štap, odnosno ražanj pa omotaju trbušnom maramicom i zapeku te dodatno omotaju crijevima. Popularan je i butalac – nadjeveni janjeći but koji slast duguje mediteranskom bilju i vinu. Ostavite mjesta i za hrapoćušu, tortu iz Dola koja izgledom podsjeća na kamen. Više o autohtonim bračkim specijalitetima doznajte ovdje.
Brač, ili preciznije Supetar ima i dva restorana koja su se upisala u Michelinov vodič. Konobu Kalu hvale zbog lijepe terase izvrsne janjetine, ribe i deserata, a u Otoku ih je fascinirala riblja juha, kao i hlad koji pružaju masline.
Nasukani kit na obali jezera u Švicarskoj izazvao je pravu pomutnju
