Brandenburška vrata jedna su od ikona Berlina. Veličanstven neoklasicistički spomenik iz 18. stoljeća izgrađen je po naredbi pruskog kralja Fridrika II. Velikog, na mjestu starih gradskih vrata. Trebala su simbolizirati mir, pa su se u početku i zvala „Vrata mira“. No, zahvaljujući turbulentnim vremenima, ovdje je znalo biti vrlo nemirno.

Evo što možda niste znali o slavnom spomeniku koji je neizostavan dio turističkog razgleda grada…

1. Nova Atena

Izgled vrata inspiriran je nekadašnjim monumentalnim ulazom u grčku Atenu, poznatom i kao Propylaea. Berlin je oduvijek volio klasicizam u arhitekturi, pa ne čudi što je i ovaj spomenik trebao služiti kao „nova Atena na rijeci Spree“.

2. Veličanstvene dimenzije

Brandenburška vrata visoka su 26 metara, duga 66 metara i „duboka“ 11 metara. Podupiru ih dva reda sastavljena od šest stupova, a sadrže pet odvojenih prolaza.

3. Napoleon je prvi „ukrao pozornicu“

Nakon pruskog poraza u ratu s Napoleonovom vojskom 1806. godine, upravo je neprijatelj Napoleon imao čast prvi trijumfalno proći kroz Brandenburška vrata na povratku u Pariz. Auč! Pruska vojska im je kasnije vratila milo za drago, no gorak okus je ostao.

4. Vrata u drugi svijet

Kada je Berlin nakon Drugog svjetskog rata podijeljen, Brandeburška vrata našla su se gotovo na samoj granici dva neprijateljska svijeta. Još oštećena od završnih borbi, potpala su pod sovjetsku zonu, u blizini same granice Istočnog i Zapadnog Berlina.

Kada je 1989. godine srušen Berlinski zid, upravo su Brandenburška vrata postala simbol slobode i želje za ujedinjenjem – ovdje se kasnije i održao Festival slobode.

5. S njih su se vijorile nacističke i sovjetske zastave

Kada su nacisti došli na vlast u Njemačkoj 1930-ih godina, koristili su vrata kao simbol svoje moći. No, nedugo kasnije, s njih se zavijorila zastava od koje bi se nacisti okrenuli u grobu – ona Sovjetskog Saveza.

Kada je 1963. američki predsjednik Kennedy došao u posjet Zapadnom Berlinu, Sovjeti su namjerno prekrili vrata crvenim zastavama kako ne bi mogao gledati na grad.

6. Tek devedesetih krenula je prava post-ratna obnova

Vrata gledaju na Pariser Platz, jedan od najljepših gradskih trgova. Barem je to tako danas, no nakon Drugog svjetskog rata ovaj prostor bio je gotovo u ruševinama. I sama vrata su dugi niz godina na sebi nosila ožiljke od metaka.

Tek nakon ujedinjenja krenula je sveobuhvatna obnova područja pa se danas ovdje nalaze raskošne gradske kuće, ambasade i vrhunski hoteli.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju