Galerija
Kad vam netko spomene Norvešku, vjerojatno vam na pamet padne nešto od sljedećeg: hladnoća i obilje snijega, održivost, prekrasna priroda, visoke cijene… I da, sve je to manje ili više točno. No Norveška je i mnogo više, pa je vrijeme da saznate zanimljivosti koje su vam dosad možda i promicale…
Najdulji tunel na svijetu
Sveti Rok i Mala kapela sa svojih otprilike 6 kilometara čine vam se dugačkima? Što biste tek onda rekli za Laerdal, tunel koji se proteže na nevjerojatnih 24,5 kilometara! Njegov je dizajn cijenjen u cijelom svijetu jer uključuje značajke koje pomažu vozačima. Svakih 6 kilometara nalazi se proširenje nalik pećini koje odvaja dionice ceste, a osvjetljenje varira kroz tunel i proširenja kako bi se razbila rutina i pružio raznolik pogled. Na svakom kraju kamere broje broj automobila koji ulaze i izlaze, što pomaže osigurati brzu reakciju u slučaju nesreće ili kvara.
Nobelova nagrada za mir dodjeljuje se u Oslu
Norveška prijestolnica ponosno je mjesto ceremonije dodjele Nobelove nagrade za mir svake godine (uz samo nekoliko iznimaka) od 1901. Ostale Nobelove nagrade dodjeljuju se u Stockholmu u Švedskoj. Odabirom Osla poštuje se želja Alfreda Nobela, švedskog kemičara koji je ostavio svoje bogatstvo za dodjelu nagrada nakon smrti, a nitko nije sasvim siguran zašto je izabrao Norvešku za nagradu za mir. Smješten između gradske vijećnice i naselja Aker Brygge, Nobelov centar za mir bilježi fascinantnu povijest nagrade i obično ima posebnu izložbu o trenutačnom laureatu.
Kopnena granica s Rusijom
Prijelaz Storskog na autocesti E105 najsjeverniji je cestovni granični prijelaz u Europi. U rujnu 2017. otvoreni su novi tunel i most na norveškoj strani granice, čime se skraćuje vrijeme putovanja za one koji prelaze granicu. Usput, to je nešto što mnogi ljudi rade, tj. radili su do nedavnog rata. Norvežani prelaze kako bi kupili jeftinije gorivo za svoje automobile, dok Rusi prelaze kako bi kupili kvalitetniju robu u Kirkenesu. Veći dio granice definiran je rijekom i većim dijelom rute prolazi kroz gustu šumu. Prepoznatljivi stupovi jarko žute boje na norveškoj strani i crveno-zelene pruge na ruskoj strani označavaju granicu.
"Oplemenili" sushi
Iako je sushi u potpunosti japanski izum, Japanci nisu koristili losos u jelu sve dok to nije predložila norveška delegacija 1980-ih. Japanski riblji fond patio je od pretjeranog izlova, ali je potražnja potrošača i dalje bila velika, te su se morali okrenuti nabavi namirnica iz drugih zemalja. U Japanu je norveški sushi od lososa jedno od najpopularnijih jela, posebno među mlađom populacijom. Ipak, trebalo je vremena da se to dogodi jer su Japanci prvobitno bili zabrinuti zbog utjecaja jedenja sirovog lososa na zdravlje.
Bogatstvo i zarada – javni
Svi koji žive u Norveškoj imaju objavljene tri brojke uzete iz svoje godišnje porezne prijave: godišnji prihod, plaćeni porez na dohodak i ukupno bogatstvo. Prije 2013. ti su podaci bili potpuno otvoreni i svi su ih mogli pretraživati. To se u međuvremenu promijenilo i sada osoba može vidjeti tko je pretraživao podatke. Ideja iza tog koncepta jest da je utaju poreza mnogo teže postići, da ne kažemo nemoguće. Ako imate nizak prihod i/ili bogatstvo, ali se vozite u novoj Tesli, vlasti će posumnjati. Otvorena priroda tih podataka također je jedan od razloga zbog kojih je norveškim medijima tako lako doći do svojih godišnjih popisa najbogatijih ljudi u Norveškoj i najvećih poreznih obveznika u zemlji.
Nastanak skijanja
Za Sondrea Norheima kažu da je otac modernog skijanja. U kasnom 19. stoljeću počeo je koristiti krute skijaške vezove kako bi se mogao njihati i skakati uz manji rizik od pada. Njegov novi dizajn skija – Telemark skije – doveo je do modernih skija koje poznajemo i volimo. Ali samo skijanje seže mnogo dalje u prošlost. Drevni isklesani kamen u Rodoyu u sjevernoj Norveškoj pokazuje da su ljudi koristili skije za kretanje po norveškim planinama još prije 4 tisuće godina. Finnmark je dom najstarije sačuvane skije ikada pronađene, stare nevjerojatnih 2300 godina.
Oslo – grad svih nacija
Od 660 tisuća ljudi koji žive u Oslu, njih 190 tisuća rođeno je od imigranata ili su i sami imigranti. To je gotovo 30 posto gradskog stanovništva, u usporedbi s oko 15 posto u cijeloj zemlji. Najveća etnička manjina u Oslu su Pakistanci, a slijede ih imigranti iz Švedske, Somalije i Poljske. Dugo je godina Oslo bio grad s najbržim rastom u Europi u postotcima, no taj se rast počeo ujednačavati. Tijekom prve polovice 2017. iz Osla se više ljudi iselilo nego što se uselilo, prvi put nakon nekoliko godina.
Teško je ne poželjeti iz prve ruke iskusiti čari života u hladnijem dijelu zemlje u kojem zima, čini se, pokazuje bezbroj svojih lica. Iako se ne možemo iste sekunde teleportirati u Norvešku, u obližnjem Lidlu u tjednu okusa Skandinavije očekuju nas delicije i specijaliteti s kojima ćemo okusima i mirisima proputovati sve skandinavske zemlje u trenu.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Lidl po najvišim profesionalnim standardima.
