Galerija
Da Slavonija nije ravna, mnogi se začude pri dolasku u Požeško-slavonsku županiju. Upravo je ona okružena s pet planina i gora – Požeškom gorom, Papukom, Diljem, Krndijom i Psunjem. Ipak, Papuk se svojim ljepotama ističe od ostalih. Taj planinski div teren je za mnoge uzbudljive aktivnosti, a krije ljepote zbog kojih se itekako isplati potegnuti do Slavonije.
Park prirode Papuk star je oko 440 milijuna godina i kao takav jedan je od najstarijih u Hrvatskoj. Zbog iznimne geološke, biološke i kulturne raznolikosti, koja se rijetko može naći na ostalim hrvatskim područjima, Papuk je 1999. godine proglašen zaštićenim područjem, a 2007. postao je dijelom europske i svjetske asocijacije geoparkova, a samim time i prvi UNESCO-ov geopark u Hrvatskoj.
Iako Park prirode Papuk nudi mnoštvo sadržaja za istraživanje, velik broj posjetitelja privlači gorska dolina šume Jankovac. Smještena u samom srcu Papuka kao pravi biser slavonskog gorja, dolina je bogata hladnim izvorima i bistrim potocima koje okružuje stoljetna bukova šuma.
Puna svježine i romantike, ta gorska dolina 1955. godine proglašena je zaštićenom park-šumom, a u njezinu okrilju možete vidjeti i špilju s mramornim sarkofazima te špilju hajduka Maksimira Bojanića iza koje stoji prava seoska priča. Ipak, najviše će vas oduševiti slap Skakavac visok 35 metara koji se nalazi na ''Grofovoj poučnoj stazi''.
Istražiti park-šumu Jankovac možete i unajmljenim brdskim ili električnim biciklima. Početna stanica svakako je Velika, u kojoj se nalazi jedan od glavnih ulaza u Park prirode, a upravo je tamo i Centar za posjetitelje.
Odlučite li se za bicikle, svoju pustolovinu započet ćete kod crkve Sv. Augustina u Velikoj, od koje se kreće prema dolini rijeke Dubočanke. Kada ste već tamo, ne propustite posjetiti Adrenalinski park Duboka. Umjetna stijena, drvene gljive, viseći mostovi i mreže, leteći skateboard i zipline čekaju one željne avanture. Pustolovi svih generacija tamo mogu okusiti aktivni odmor u pravom smislu te riječi i pritom podići razinu adrenalina. Za odrasle je predviđen poligon s dvanaest elemenata, dok je drugi s devet elemenata predviđen za djecu. Cijeli poligon možete proći u svega sat vremena pa je to idealna početna postaja za istraživanje Parka prirode Papuk.
Doživjeti okružje svim čulima može se samo putujući na dva kotača pa je Požeško-slavonska županija za sve željne aktivnog odmora pripremila Vodič u kojem možete pronaći dvadesetak biciklističkih ruta i pronaći one koje najviše odgovaraju vama i onome što želite putem vidjeti. Konkretno, biciklistička staza Velika – Jezerca – Jankovac duga je 24 kilometra. Vožnjom ćete se imati prilike uvjeriti da je Papuk, osim po raznolikim reljefnim, geološkim i klimatskim prilikama, poznat i po raznolikosti tla te uživati u svježem zraku šume hrasta kitnjaka i graba te stoljetne bukve i jele. Ako budete imali sreće, možda putem sretnete i slavonskoga gnjurca, pticu koja je izvrstan mali lovac i plivač. Ime joj je nadjenuo britanski istraživač koji je ovdje rado provodio vrijeme i ostao očaran kad je vidio životinjicu smeđeg perja, crne glave i crvenih očiju.
Požeško-slavonska županija ima čak 300 kilometara GPS-om označenih biciklističkih staza, a Državna ergela Lipik, izletište Omanovac, Kutjevački podrumi i vinske ceste samo su neke od atrakcija koje možete vidjeti usput. Pritom svakako iskušajte tradicionalne specijalitete toga kraja. Mesni proizvodi i prerađevine – kulen, kulenova seka, čvarci, sušena slanina ili švargl uz domaći slavonski kruh samo su početak. Tradiciju čine i mesni specijaliteti kao što su čobanac, sekeli gulaš, vinogradarski ćevap te podolac ispod peke. Raznovrsnost slatkovodne ribe zaslužna je za jela poput dimljenog šarana, prženog soma, smuđa i pastrve, a autohtoni slavonski fiš-paprikaš koji se sastoji od barem dvije vrste ribe, najčešće soma i šarana, usavršen je okusima luka, blage i ljute paprike i bijelog vina. Najslađi dio gastronomske ponude su tačkrle, knedle, šmarn, štruce, štrudle i gojtani.
Putujući na dva kotača, nikako ne propustite vinske ceste. O prepoznatljivoj kvaliteti slavonskih vinograda svjedoči više od 30 vinarija koje se protežu kroz tri vinske ceste i čine jedinstveni turistički doživljaj pod nazivom Slavonski puti. Vinarije najbolje ostavite za kraj dana i ako popijete koju kapljicu više, radije prespavajte u jednoj od 600 smještajnih jedinica u 25 objekata. Uglavnom su to obiteljska imanja na kojima ćete uvijek biti dobrodošli, a uz to ćete od simpatičnih i uvijek gostoljubivih Slavonaca saznati što se sve još krije u Zlatnoj Slavoniji.
