Uoči Svjetskog nometnog prvenstva u Rusiji provedeno je istraživanje vezano za konzumaciju piva među odraslim potrošačima u Hrvatskoj. Ono je pokazalo da čak 87,3 posto potrošača konzumira to piće.
Kada je u pitanju učestalost konzumiranja piva, 5,1 posto konzumenata pije pivo svaki dan, 41,9 posto na tjednoj razini, dok 30,2 posto ovo piće pije na mjesečnoj razini. Nekoliko puta godišnje pivo pije 17,3 posto konzumenata, a 5,5 posto ga pije još rjeđe od toga.
Najpopularnije pivo u državi je svijetlo lager pivo. Njega konzumira više od polovine konzumenata piva, odnosno 55,5 posto ispitanih. Na drugome mjestu popularnosti slijedi pivo s voćnim okusom (radler), koje najčešće pije 27,3 posto konzumenata. Manji broj konzumenata navodi kako najčešće pije pšenično (7 posto), tamno (5,6 posto) ili bezalkoholno (4,7 posto) pivo.
Sasvim očekivano, većina ispitanih konzumenata češće pije pivo velikih industrijskih pivovara (70,8 posto), a tek manji dio njih (8,9 posto) češće pije pivo craft (zanatskih) pivovara.
Tamno pivo pije manje od 6 posto Hrvata
(Foto: Stockfood)
Petina konzumenata piva (20,3 posto) navodi kako podjednako piju pivo velikih pivovara kao i zanatsko pivo koje proizvode mikropivovare.
Činjenica da se gotovo trećina konzumenata piva u manjoj ili većoj mjeri deklarira kao potrošač zanatskog piva govori u prilog rastuće popularnosti mikropivovara i njihovih proizvoda na hrvatskom tržištu.
Pivo se najčešće konzumira kod kuće (svoje ili kod prijatelja, rođaka), što navodi 50,9 posto konzumenata. Trećina ispitanika, njih 33,5 posto najčešće konzumira pivo izvan kuće (kafić, pivnica, restoran i sl.), a 15,6 posto kaže kako ga podjednako često piju i kod kuće i izvan kuće.
Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.