U šestom stoljeću prije Krista keltsko pleme po imenu Gallaeci naselili su prostor sjeverno od rijeke Douro. Ta je regija postala današnja Galicija, a od 1981. godine ima status autonomne zajednice u Španjolskoj s vlastitim parlamentom i vladom.
Galicija se smatra sedmom keltskom nacijom uz Eire u Irskoj, Kernow u Cornwallu, Mannin s otoka Isle of Mann, Breizh iz Brittanyja, Alba iz Škotske te Cymru iz Walesa.
Da bi odao počast keltskom porijeklu ovoga područja, umjetnik Manolo Paz je 1994. godine u lučkom gradu A Coruna (La Coruna) podigao monumentalno djelo po imenu "Familia de Menhires". Ono se sastoji od sveukupno dvanaest uzdignutih granitnih ploča koje gledaju na Atlantski ocean.
Praznovjerni ljudi
Stanovništvo u Galiciji poznato je po svojem praznovjerju. Svećenici su, primjerice, u 18. stoljeću sprječavali parove, koji su željeli djecu, da imaju spolne odnose javnom mjestu, odnosno na takozvanim plodnim stijenama.
Do današnjeg dana održala se tradicija u gradu Muxia, gdje osobe koje se žele izliječiti od boli u križima, bubrezima ili od reumatizma moraju devet puta proći ispod monumentalnog kamena "Pedra dos Cadris" (Cadrisov kamen).
Galicija je poznata i po svojim termalnim izvorima Ourense uz rijeko Minho za koje se priča da liječi sve od stresa do bubrežnih kamenaca.
Njihovo praznovjerje tu ne prestaje. U Galiciji je popularan i festival "Queimada" na kojem se pali istoimeno alkoholno piće s dodatkom šećera, limuna, cimeta i kave uz pjevanje i glazbu. Ovaj čin, navodno, tjera loše duhove, a osobama koje sudjeluju prenosi magične moći.
