Šalu na stranu, švedski stol je vrsta skandinavskog obroka pri kojem se na ovećem stolu poslužuje više jela od različitih namirnica. Stol se sastoji od više hladnih i toplih jela, gdje gost sam uzima što i koliko hoće, postao je poznat kada je 1939. godine na Svjetskoj izložbi u New Yorku prvi puta međunarodno ponuđen u švedskom paviljonu, u restoranu "Tri Krune".

U trendu Piccolina kućica, Gata, Airbnb - 1 70 eura za noć Za savršen odmor dovoljno je svega 19 kvadrata! Dokaz je i ova kućica u okolici Splita Kviz općeg znanja - 15 15 pitanja Kviz općeg znanja: Za sveznalice i one koji će to tek postati Rustica - 4 Velike porcije, ali... Restoran Rustica: "Narodni" restoran na početku Dubrave koji nije ostavio dobar dojam

Kruh, maslac, sir su uvijek dio originalnog švedskog stola. Uobičajeno je da se prvi tanjur natrpa hladnim ribljim jelima od haringi, lososa i jegulja. Poslije prvog tanjura, gosti obično nastavljaju sa drugim hladnim predjelima, i zaokružuju toplim jelima. Desert može ili ne mora biti uključen.

Članovi udruženja švedskih trgovaca u 14. stoljeću su prvi servirali “brannvinsbord” (rakijski stol), mali buffet na kojem su služena predjela prije sjedanja za glavni stol. Obavezne namirnice su bile kruh, maslac, sir, haringa i nekoliko vrsta likera, ali i dimljeni losos, kobasice te hladno narezano usoljeno meso. Brannvinsbord je služio kao predjelo dok se ljudi okupljaju ili poslije večere, često i par sati prije večere, ponekad s muškarcima i ženama u odvojenim sobama. Švedski stol je postao popularan sredinom 17. stoljeća, kada se hrana preselila sa sporednog stola na glavni i počelo serviranje toplih i hladnih jela. Na Olimpijskim igrama 1912. u Stockholmu švedski stol je postao po prvi puta - glavno jelo. Danas je uobičajan u hotelima za doručak, nekim restoranima, koktelima, prijemima.

Švedski stol je pojam koji danas označava raznovrsno pripremljena hladna i topla jela od različitih namirnica koja se jedu zasebno u malim porcijama. Tako pripremljen stol se može složiti za doručak, ručak i večeru. Inače Šveđani hladna jela od riba, rakova i školjkaša pripremaju tako da namažu male ploške kruha maslacem na koji slažu navedene namirnice, pripremljene na različite načine. Od tuda potječe i naziv švedskog stola, "Smörgåbord" – "Smörgås" – kruh s maslacem i "bord" – stol.
Kod nas se ovaj pojam klasično, totslno pogrešno udomaćio i pod njim se podrazumijeva svaka prezentacija jela na zajedničkom stolu s kojeg se gosti sami poslužuju, bez obzira na sadržaj jela i način njihove pripreme. Ali ga nikad ne odbijamo obrstiti!