Šalu na stranu, švedski stol je vrsta skandinavskog obroka pri kojem se na ovećem stolu poslužuje više jela od različitih namirnica. Stol se sastoji od više hladnih i toplih jela, gdje gost sam uzima što i koliko hoće, postao je poznat kada je 1939. godine na Svjetskoj izložbi u New Yorku prvi puta međunarodno ponuđen u švedskom paviljonu, u restoranu "Tri Krune".

U trendu Ne trebate ostavljati ručnike Jadranska Copacabana: Pješčana plaža duga 13 kilometara na koju može stati čak 150 tisuća kupača Mali raj Ljeto u mobilnim kućicama: Četiri ponude za odmor uz more, bazene i sadržaje za cijelu obitelj Civita di Bagnoregio Talijanski grad koji doslovno gubi tlo pod nogama: Kuće padaju u provaliju, stanovnici su pobjegli, a ulaz se - naplaćuje

Kruh, maslac, sir su uvijek dio originalnog švedskog stola. Uobičajeno je da se prvi tanjur natrpa hladnim ribljim jelima od haringi, lososa i jegulja. Poslije prvog tanjura, gosti obično nastavljaju sa drugim hladnim predjelima, i zaokružuju toplim jelima. Desert može ili ne mora biti uključen.

Članovi udruženja švedskih trgovaca u 14. stoljeću su prvi servirali “brannvinsbord” (rakijski stol), mali buffet na kojem su služena predjela prije sjedanja za glavni stol. Obavezne namirnice su bile kruh, maslac, sir, haringa i nekoliko vrsta likera, ali i dimljeni losos, kobasice te hladno narezano usoljeno meso. Brannvinsbord je služio kao predjelo dok se ljudi okupljaju ili poslije večere, često i par sati prije večere, ponekad s muškarcima i ženama u odvojenim sobama. Švedski stol je postao popularan sredinom 17. stoljeća, kada se hrana preselila sa sporednog stola na glavni i počelo serviranje toplih i hladnih jela. Na Olimpijskim igrama 1912. u Stockholmu švedski stol je postao po prvi puta - glavno jelo. Danas je uobičajan u hotelima za doručak, nekim restoranima, koktelima, prijemima.

Švedski stol je pojam koji danas označava raznovrsno pripremljena hladna i topla jela od različitih namirnica koja se jedu zasebno u malim porcijama. Tako pripremljen stol se može složiti za doručak, ručak i večeru. Inače Šveđani hladna jela od riba, rakova i školjkaša pripremaju tako da namažu male ploške kruha maslacem na koji slažu navedene namirnice, pripremljene na različite načine. Od tuda potječe i naziv švedskog stola, "Smörgåbord" – "Smörgås" – kruh s maslacem i "bord" – stol.
Kod nas se ovaj pojam klasično, totslno pogrešno udomaćio i pod njim se podrazumijeva svaka prezentacija jela na zajedničkom stolu s kojeg se gosti sami poslužuju, bez obzira na sadržaj jela i način njihove pripreme. Ali ga nikad ne odbijamo obrstiti!