Japanska kuhinja je nezamisliva bez miso paste. Ovaj fermentirani proizvod od soje s dodatkom morske soli i enzima koji jede se u Zemlji Izlazećeg Sunca već više od 1300 godina. Vjeruje se da je miso pasta nastala u drevnoj Kini, a da je do Japana stigla u 7. stoljeću.
Isprva nije bila dostupna običnom puku – ovu delikatesu jelo je tek japansko plemstvo i redovnici – najčešće kao namaz. S vremenom se počela koristiti kao začin drugim jelima. Nakon što se počela dodavati u dashi temeljac i s njom raditi popularna miso juha ušla je u domove mnogih. Ne čudi stoga što je miso juha danas popularan izbor za doručak u Japanu.
Miso pasta ima gustu, kremastu teksturu, a karakterizira je umami okus – koncentrirani slani okus s fermentiranim natruhama ljutine. Pritom valja znati da različite vrste miso paste imaju različit intenzitet okusa koji je usporediv s bogatim notama umaka od soje.
Vrste miso paste
Bijeli miso ili shiro je najpopularnija vrsta miso paste. Napravljen je o fermentiranih zrna soje s dodatkom enzima koji od bijele riže ili ječma. Ima svjetliju boju, a sadrži najmanje soli jer odležava tek tri do četiri tjedana.
Žuti ili shinshu miso ima slaniji okus od bijelog – sadrži više soje i dulje fermentira. Crveni ili aka miso, pak ima tamniju boju, slaniji okus, i duži period odležavanja – obično fermentira šest do 12 mjeseci, a u nekim slučajevima i po pet ili deset godina.
Na svjetskom tržištu može se naći i neke drugi vrste miso paste. Awase kombinira dvije ili više različitih miso pasti, hatcho ima intenzivniji okus jer se priprema samo od soje, mugi se radi od soje i ječma što rezultira proizvodom slatkastog orašastog okusa, dok genmai kombinira soju i smeđu rižu.
Sjajna za probavu
Miso pasta je namirnica iznimne nutritivne vrijednosti, a mnogi je smatraju i superhranom. S obzirom da je riječ o fermentiranoj pasti, miso obuhvaća probiotike koji pomažu u održavanju zdravog probavnog sustava.
Bogat je bjelančevinama biljnog porijekla – u 100 grama paste naći ćete oko 12 g proteina. Dobar je izvor omega 3 masnih kiselina, vitamina B i K, sadrži mangan, bakar i cink.
Ova pasta ima i visok udio natrija pa je treba koristiti umjereno, a pogotovo ako patite od problema s visokim krvnim tlakom.
Trikovi kuhanja s miso pastom
Miso pasta se može koristiti kao jedan od sastojaka dobre marinade, za umake i namaze, u pripremi juha i variva – može se dodati čak i u kolače i druge slastice.
Zbog svoje koncentrirane arome i okusa bolje je staviti manju količinu u jela, a potom je po želji povećati, nego pretjerati. Računa se da ćete za pola litre miso juhe trebati staviti otprilike jednu i pol čajnu žličicu miso paste.
Kada s njom kuhate topla jela na žlicu – dodajte je tek pri kraju. Miso se razmuti u malo vode te doda juhi ili varivu na kraju kuhanja kada su drugi sastojci već termički obrađeni. Juha ne smije ponovo zakipjeti jer će miso tada izgubiti sve svoje hranjive tvari.
Rok trajanja miso paste
Miso pasta se može se pronaći u trgovinama zdrave hrane i specijaliziranim azijskim trgovinama, a njena cijena varira ovisno o vrsti i količini. Pola kilograma ove namirnice može se naći za otprilike 10-ak eura na hrvatskom tržištu.
Zahvaljujući visokom udjelu soli, ne može se olako pokvariti. Rok trajanja joj je obično oko godine dana, a najbolje ju je čuvati u hladnjaku.
