Galerija
Rustikalni ugođaj obrisale su crne ribice na plavim zidovima i moderni lusteri koji podsjećaju na ribarske mreže što se spuštaju u more. Okusi dalmatinske spize se nisu mijenjali - prije svega bakalara koji nosi titulu jednog od najboljih u gradu.
Upravo je zbog bakalara na žlicu petkom umijeće pronaći slobodan stol, a na peti se okreću i oni koji bezbrižno, bez prethodne najave navrate u Blato na Badnjak - obeshrabri ih defile teća i pogleda ispod obrva obožavatelja bakalara koji ga na litre uzimaju za blagdane. Osim jušnog, u ponudi imaju i tučeni bakalar. Kako je bakalar dio njihove dnevne ponude, u njemu se uživa tijekom cijele godine, i to ne samo petkom.
Restoran korčulanske zadruge Blato 1902. služi i kao mala ambasada otočkih vina, a kao dodatak jelima gostima je na raspolaganju maslinovo ulje Marko Polo. Pitate li se otkud Zlinje u nazivu, radi se o drvoredu lipa koji se proteže čitavom dužinom Blata na Korčuli. Taj je drvored dug jedan kilometar i drugi je najduži drvored lipa u Europi (na prvom mjestu je čuveni berlinski Unter den Linden).
Na dvije minute hoda od restorana pronaći ćete parking koji se smjestio u Zagorskoj ulici na ulazu u Zagrebački Hokejski Centar. Kada smo navratili usred tjedna bilo je sasvim dovoljno mjesta, kako na parkingu, tako i u restoranu koji se već počeo pripremati za kolektivni godišnji odmor pa neka od jela s menija nisu bila dostupna. Dobro je znati i da kada nema friške ribe i školjaka u mrežama i na tržnicama, nećete ih naći niti na blatskim tanjurima. Dalmatinsku kuhinju možete istraživati i fetama pršuta, pašticadom koja dolazi s domaćim njokima, pržolicom s blitvom i krumpirom ili pak žrnovskim makarunima.
Od Blata do zvijezda: Vinski bar usred vinograda zbog kojeg ćete se poželjeti vratiti na Korčulu
Makaruni su se nekoć u Žrnovu na Korčuli radili samo za posebne prilike, a od tamo su pronašli put i do ostatka otoka i kutaka Hrvatske. Radi se o ručno rađenoj tjestenini koju marljive ruke oblikuju pomoću igle, a potom kuhaju i poslužuju u mirisnom mesnom šugu. I dok je nekoć tajna slasti bila u mesu malih ptica, vrijeme i običaji su promijenili navike pa se sada gušta u divljači i junetini.
Uspomene na more, zvuk cvrčaka i valova oživjeti možete i ribljom paštetom na domaćem kruhu, slanim inćunima, trljama na rikoli, gulašem od hobotnice i sipe, grdobinom u šalši s palentom te pokojom čašom vina.
Nama se more učinilo bliže uz sočnu i punu okusa tunu na žaru sa živahno zelenom blitvom, skuhanom baš onako kako treba. Po dalmatinski blitva dolazi pomiješana s kuhanim krumpirom, a mirisna pitanja o češnjaku slobodno raspravite u razgovoru s domaćinima - baš kao i kakvu nijansu ružičaste želite u tanjuru.
Osim vilice, veselo smo se i primili žlice pa uronili u slasti iz dubokog tanjura – bakalar im je doista odličan i za marendu je sasvim dovoljan, osobito u kombinaciji s domaćim kruhom, ili ako želite ostaviti još nešto mjesta za slatko.
Iako nam na spomen rožate srce ne mijenja ritam, blatska nas je slastica kupila finom koricom naranče i aromom koja dugo ostaje u ustima. Mediteranske torte će biti ponovno u ponudi za koji tjedan, kada se vrate sa zasluženog godišnjeg. Ponovilo se!
Kad ste u Blatu - otkrijte vrhunsku pizzu, najduži drvored i fantastični ples s mačevima
