Galerija
Kad su se konkvistadori iskrcali u današnjem Meksiku, zatekli su Azteke kako jedu zeleno jelo zvano „ahuacamolli“, napravljeno od nikad prije viđenog voća.
Pet stotina godina kasnije, ovo jelo nalazi se gotovo svugdje oko nas, u čitavom svijetu. No kako je guacamole evoluirao u svačiji omiljeni umak, kako je točno došlo do toga? Saznat ćete u sljedećem tekstu…
Kako se radi guacamole?
Za početak, dotaknimo se onog od čega se guacamole dobiva – njegovog veličanstva zvanog avokado. Iako je danas lako dostupan gotovo posvuda, te je hvaljen kao super hrana bogata hranjivim tvarima prije 16. stoljeća bio je nepoznat svima osim nekolicini odabranih.
Avokado potječe iz Amerike, točnije iz Srednje Amerike i sjeverozapadne Južne Amerike. Ljudi su ovu biljku prvi put pripitomili, vjerojatno tri puta, prije više od 5 tisuća godina. Dokazi o tome da su ljudi grickali avokado sežu čak i dalje - gotovo 10 tisuća godina u prošlost.
Bio je cijenjen resurs u pretkolumbovskoj Americi. Azteci su vjerovali kako daje snagu, a možda i muževnost, onima koji ga konzumiraju i smatrali su njegovo drvo svetim. Za regije u kojima se ovo voće uzgajalo, danak carstvu mogao se plaćati u avokadu.
Svi vole avokado
I Maje su voljele avokado. Jedan od njihovih najuspješnijih vladara, Pakal I., bio je pokopan u sarkofagu na kojem su, između ostalih slika, stabla avokada, a počast ovoj namirnici odali su i na solarnom kalendaru.
Iako se danas uzgaja u brojnim zemljama i razvijeno je nekoliko različitih sorti, Meksiko je i dalje najveći svjetski proizvođač avokada. I dalje je glavna namirnica meksičke kuhinje, s kriškama koje često idu uz tradicionalna jela poput tacosa. Ipak, uz njih ide obično umak koji se radi zahvaljujući avokadu – guacamole.
Iako su već Azteci pripremali guacamole, ne zna se kako su ga oni jeli; samog, kao prilog, umak ili nešto treće. No, kako god da se konzumiralo, jelo je brzo steklo popularnost među kolonizatorima, a nakon što su Španjolci predstavili nove namirnice u Americi, u guacamole su ušli dodatni sastojci, uključujući limetu, češnjak, luk i cilantro, pretvorivši ga u biti u umak kakav danas poznajemo.
Guacamole se u početku nije lako proširio Europom jer plodovi avokada nisu mogli izdržati dugo prekomorsko putovanje, a klima potrebna za uzgoj samih stabala nije bila dominantna.
Proizvodnja avokada u Europi i dan danas je minimalna, ali dokumenti pokazuju da su početkom 17. stoljeća Španjolci uspjeli početi uzgajati stabla avokada kod kuće. No, stabla avokada uvezena su susjedima, Sjedinjenim Državama, početkom 19. stoljeća, a uzgajana su i na Floridi i u Kaliforniji. Ipak, voće koje se tada često nazivalo "aligatorova kruška", nije pobudilo interes izvan tih država. Tek početkom 20. stoljeća, kada su se uzgajivači avokada u Kaliforniji udružili kako bi promovirali svoju robu - i prihvatili manje močvarno ime avokado - popularnost ovog voća polako je počela rasti.
Povećanjem meksičke populacije u SAD – u, rasla je i popularnost guacamolea, a posebnu promociju ovog umaka je napravio najvažniji sportski događaj u Americi, Super Bowl, čiji je guacamole nezaobilazni dio. Danas, SAD je najveći svjetski uvoznik avokada, Meksiko i dalje najveći proizvođač, a jede ga se bome svugdje.
Baš kao i guacamole, možda i najomiljeniji umak planete.
Bolje od majoneze? Neodoljivo kremasti umak gotov za 60 sekundi
