Možda nije tako poznato kao Bajkalsko jezero ili Tanganjika, no Ohridsko jezero pravo je čudo prirode. U njemu se skriva više od 200 endemskih vrsti biljaka i životinja poput algi, zooplanktona, riba (ohridska pastrva i belvica), puževa, spužvi i crva, zbog čega ga neki nazivaju i europskim Galapagosom.
Stručnjaci pretpostavljaju da je jezero nastalo prije 4 milijuna godina te da u svojim dubinama skriva vrste koje su odavno izumrle u drugim dijelovima svijeta.
Ne čudi što se smatra jednim od najvećih bioloških rezervata u Europi niti što ga je UNESCO još 1980. godine zaštitio te stavio na svoj popis Svjetske baštine.
Ohridsko jezero smjestilo u dubokoj kotlini između Sjeverne Makedonije i Albanije na nadmorskoj visini od 693 metara. Dugo je 30,8 kilometara, a najveća dubina iznosi 289 metara.
S istoka je zatvoreno planinom Galičicom, a sa zapada Jablanicom. Na njegovim obalama nalaze se sjevernomakedonski gradovi Ohrid i Struga te Pogradec u Albaniji.
Zbog izrazito plave boje, tople vode i površine od čak 358 četvornih kilometara nazivaju ga i slatkovodnim morem Sjeverne Makedonije. Popularno je odredište za kupanje i ribarenja, a zaronite li na određenom dijelu, mogli biste pronaći arheološke ostatke stare oko 3000 godina.
Ovo je područje bilo naseljeno još 1200 godina prije Krista, čemu svjedoči i muzej na vodi Uvala kostiju. Ime je dobio prema silnim životinjskim fosilima koji se nalazi podno rekonstruiranog prapovijesnog naselja na vodi, gdje su izloženi artefakti nekadašnjih stanovnika ovoga prostora.
Putovanja
"Okomiti" most po kojemu se rijetki usude voziti
