Lada, instruktorica joge iz Zagreba, jedne je ljetne noći prije devet godina tražila prenoćište na Biševu. Ponudio joj ga je brodski kuhar Lucio. Pripremio joj je medenu hobotnicu, i Lada je s njim ostala na otoku. No, njihov otočki raj svakoga dana omete 2 tisuće turista koji na gliserima dojure u Modru špilju. Lada i Lucio stoga osnivaju mjesni odbor koji će ujediniti sve biševske otočane. Mjesni bi odbor otoku donio zastupnika u komiškom Gradskom vijeću koji sada mimo otočana odlučuje o sudbini Biševa.
Mezzo Porat, glavno pristanište Biševa, u ljetnoj sezoni okupira i do 2 tisuće posjetitelja dnevno koji dolaze razgledati znamenitu biševsku Modru špilju. Glavni je otočki mol tako blokiran, zbog čega Biševljani ne mogu pristajati na otoku ili s njega isplovljavati. To im u ljetnim mjesecima uzrokuje velike teškoće jer su životno ovisni o dnevnom priobalnom ribolovu.
> Hrvatski otok koji polako umire: Svaki tjedan pratite život 13 preostalih stanovnika
Na Biševu se nalazi i stara osnovna škola koja je radila do 1963. godine. Škola se sada raspada jer ju je država zanemarila. Devet je godina bila u najmu jedne od hrvatskih farmaceutskih tvrtki koja se obvezala da će obnoviti školu, no ostavila ju je da propadne. Škola je sada prešla u vlasništvo komiške općine koja od nje želi napraviti turistički objekt. No, Lada i Lucio se zalažu da otok dobije školu na korištenje barem u ljetnom razdoblju. Mogla bi biti sjedište mjesnog odbora, te postati društveno i administrativno središte otoka.
Biševo je maleni jadranski otok poznat još iz antičkoga doba. Nakon Drugog svjetskog rata imao je više od 700 stanovnika, dok je sedamdesetih godina prošloga stoljeća tamo živjelo tek još oko 65 ljudi. Priče o preostalim stanovnicima iOtok će svakog tjedna objavljivati na internetskoj stranici www.iotok.eu/hr/ pa ćete se i vi iz prve ruke moći uvjeriti što znači život na relativno izoliranom otoku te gotovo ući u domove živopisnih protagonista ovog zanimljivog projekta.
Nakon što se registrirate na navedenoj stranici, novu epizodu, u kojoj možete vidjeti priču biševskog para pogledajte ovdje.
