Tvrtko Kračun jedan je od sretnika što su omiljeni hobi pretvorili u posao: radi na informiranju i edukaciji onih koji dijele njegovo zanimanje za još uvijek pomalo kontraverznu temu u Lijepoj Našoj – konoplji. Nakon godina i godina koje je proveo proučavajući povijest i karakteristike konoplje te njene dobrobiti po zdravlje, Tvrtko Kračun je stavio po strani uspješnu marketinšku karijeru i otvorio prvi Muzej kanabisa u Hrvatskoj. Nalazi se u centru Zagreba, preko puta policije. Sama biljka Tvrtka je počela privlačiti u mladim danima, no uz testiranje je, kako kaže, prilično studiozno pristupio i načinima primjene i multifunkcijskoj upotrebi. Puno je čitao i proučavao znanstvene radove koji su tada bili dostupni.
„Konopljom se bavim treću godinu aktivno te sam vlasnik Hemps.hr trgovina na nekoliko lokacija. Zapravo, prva trgovina je nastala kao proof of concept s kojom sam testirao kako tržište diše po pitanju ove tematike te proizvoda od konoplje. Još kao klinac sam proučavajući benefite dao sam sebi zadatak da na primisao legalizacije uđem all-in u tu branšu s obzirom na dobrobiti koje ljudima ova biljka pruža. Sam muzej došao je na red dvije i pol godine nakon otvaranja prve trgovine u Zagrebu, a ideja mi je sinula kada sam posjetio Muzej čokolade.
Kako i inače svakodnevno informiramo, educiramo i pričamo o konoplji, muzej je zapravo upravo ono što tržištu treba - edukativni centar o Cannabisu gdje kroz povijest, načine primjene i interpretaciju kroz radionice i predavanja mogu saznati sve o biljci. Prije muzeja imao sam karijeru u marketingu koju sam prošle godine u potpunosti napustio i posvetio se projektima u području Cannabisa“, kaže Tvrtko i dodaje kako bez lažne skromnosti može reći da Zagreb ima najmoderniji muzej konoplje, uz onaj u Los Angelesu.
„Amsterdam ima dva muzeja konoplje. Prvi predstavlja privatnu zbirku, odnosno kolekciju raznih stvari i najviše aparture za pušenje, dok drugi kombinira i ponešto edukativnog materijala kroz izložene crteže po zidovima. Mali Hanf museum nalazi se u Berlinu, a od ostalih europskih zemalja i Barcelona ima svoj muzej“, kaže.
U zagrebačkom muzeju posjetitelji mogu proći kroz bogatu povijest konoplje, mnogo toga čuti i naučiti o biljci, a povremeno se i iznenaditi zanimljivim činjenicama. U prizemlju je izložba koja se bavi unutarnjim uzgojem, a proučiti se mogu i biljke s dozvoljene EU liste koje su prijavljene Ministarstvu poljoprivrede i MUP-u.
„Na gornjem katu su tri tematski uređene prostorije; za ritualnu, rekreativnu upotrebu, za medicinsku upotrebu te univerzalni kanabis, odnosno prostorija gdje se prikazuje što sve ova biljka može, a može zaista puno. Kao niti jedna na planeti. Mnogi bilo kakvu konzumaciju smatraju upravo medicinskom upotrebom, bez potrebe za segmentacijom, no mi smo ipak razdijelili prostorije kako bismo tematikom pogodili srž. Isto tako, tu je kutak za fotkanje s rekvizitima poput bongova i sličnog, koji se mogu koristiti. Imamo i studio za podcaste unutar jedne prostorije, a mnoštvo je i eksponata u staklenim vitrinama.
Tu je i puno proizvoda (bez sadržaja) sa zapadnih tržišta SAD-a i Kanade gdje je Cannabis legalan. Izloženi su i grebeni, vretena i kolovrati s kojima su mnogi ljudi s naših prostora upoznati jer su im bake radile tkanine iz vlakana konoplje, obzirom da je Jugoslavija globalno bila treća po veličini kada je proizvodnja konoplje u pitanju. Sada čekamo i primjere bočica lijekova na bazi Cannabisa od prije doba prohibicije. Žao mi je da za enteogeni (rekreativni, ritualni) dio nemamo starijih eksponata - većinom su ih ljudi popušili. Tipa polu-popušeni joint Jim Morissona je teško nabaviti“, objašnjava vlasnik, najavljujući radionice koje će se uskoro održavati u Muzeju konoplje gdje će zainteresirani moći naučiti više o biljci i njenom djelovanju.
„O ljekovitosti kanabisa se puno priča, ali s dozom zadrške jer zakoni onemogućuju korištenje pojedinih činjenica znanstvenih istraživanja koja nisu iz EU. Učimo ne samo o kanabinoidima poput THC-a, CBD-a i drugih, već o terpenima, flavonoidima te CB1 i CB2 receptorima kao djelom endokanabinoidnog sustava. No, još više od nas pričaju mnogi korisnici koji su upravo u ovoj biljci pronašli jedini lijek koji im pomaže. U muzeju se može naučiti puno, a uskoro još i više jer kreće ciklus radionica i interpretacija. S našim partnerima iz growshop.hr održavati ćemo štosne radionice kloniranja bilja, tj. propagaciju, te smo uz navedeno obrazloženje dobili dozvolu Ministarstva poljoprivrede da sadnice uz obveznu prijavu MUP-u možemo prodavati krajnjim kupcima bez da su dio udruge ili da imaju vlastite tvrtke. U prijevodu, možete doći, ispuniti papirologiju i otići doma sa ženskom biljkom konoplje za uzgoj na balkonu, u boravku, dvorištu, a nuditi ćemo u sklopu trgovine popratni asortiman za sam uzgoj.
Osobe će morati potpisati ugovor o odricanju odgovornosti jer postoji mogućnost da biljka u određenim uvjetima pređe zakonsku granicu od 0.2% THC-a, te dogura do npr. 0.4% THC-a što zakonski nije dozvoljeno. Biljka Cannabisa koliko god da je multifunkcionalna i dalje je izrazito „glupa“ jer ne zna „pročitati“ EU zakone, pa se često ne pridržava nametnutih THC razina, ne znajući da njezinom njegovatelju prijeti potencijalna kazna zbog navedenog“, objašnjava vlasnik muzeja koji sve više posjećuju i turisti.
Publika je doista šarolika, a najviše joj se sviđa povijest i uzgoj biljke. Cijena ulaznice je 50 kuna, a uključuje vođeni obilazak (osim u slučaju gužve) te papiriće za motanje s filterima. Radi se o papirićima po narudžbi koje proizvodi tvrtka Snail iz Slovenije kakve možete kupiti na kiosku, samo što izgledaju kao ulaznica. U sklopu muzeja nalaze se proizvodi iz trgovina Hemps.hr i Growshop.hr, a kupiti se mogu i zgodni pokloni, od postera pa do kozmetike, ulja, organskih gnojiva i sitnica za uzgoj dozvoljene konoplje.
„Državni službenici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Ministarstva unutarnjih poslova i dalje imaju besplatan ulaz i uvijek će ga i imati. Čak sam i iznenađen koliko ljudi iz institucija nas je zaista i posjetilo, ponajviše MUP-a. Jako je bitno sagledati sve segmente i uglove kada je ova biljka u pitanju. Ima jedan dobar startupovski termin koji kaže “get out of the building”, a odnosi se na ljude koji generiraju neki projekt, kako bi se odmaknuli od toga što rade i otišli među ljude saznati povratne informacije o svojem projektu. Isto sugeriram i ljudima koji kreiraju zakone - pričajte s ljudima, vidite koje su potrebe ljudi i kako bismo to zakonski mogli osigurati na obostrano zadovoljstvo“, otkriva Tvrtko.
