Nekada davno, kada su u Istri zajedno živjeli divovi i ljudi, na njezinu sjeveru bila su velika jezera i močvare, a na jugu nije bilo ni potoka ni izvora. Najveći od divova, velik kao planina, bio je Ban Dragonja. Imao je dobro srce i volio je pomagati ljudima. Zato, kada su ga zamolili da im da vodu, Ban Dragonja upregnuo je svoje ogromne volove u ogromne plugove i zaorao od jezera prema moru. Kada je brazdom potekla voda, nastala je rijeka koju je nazvao prema sebi – Dragonja.
Onda je napravio drugu brazdu i nazvao je prema svojoj ženi, Mirna. Treća je brazda trebala nositi ime njihove kćeri, Draga, ali kada je Dragonja, orući je, došao tik do zidina Pazinskog kaštela, s prozora su mu se jedan kapetan ili njegova žena (malo tko se još točno sjeća) rugali da "kako to krivudavo i plitko ore", pa se Dragonja naljutio, prestao orati i otišao.
E, ali tada je navrla voda i tom nedovršenom brazdom i zamalo poplavila čitavu pazinsku kotlinu. Ljudi su zapomagali i molili Dragonju za pomoć, pa im se on na kraju smilovao i tako jako udario nogom o zemlju, baš pored Pazinskog kaštela, da se zemlja uz buku otvorila i progutala svu tu vodu.
Tako je umjesto Drage nastala vijugava rijeka Pazinčica, koju domaći zovu i Potok. Ona i nastaje od tri potoka: Lipe, Borutskog i Rakova potoka, koji se spajaju kod Cerovlja. Njezina dužina do ponora nešto je manja od 18 kilometara, a u geološkoj prošlosti nadzemnim je tokom otjecala u Jadransko more. Zapravo, Limski kanal nekadašnje je potopljeno ušće Pazinčice.
Pazinčica je brza, bujna i slikovita, a posebna su i dva slapa kojima se obrušava u jezerca na svome putu, Zarečki krov, sigurno jedan od najimpresivnijih slapova u Hrvatskoj, a nešto nizvodnije jednako je lijep slap Pazinski krov.
Pazinčica ponire i nestaje u Pazinskoj jami ili Pazinskom ponoru ispod Pazina i ponovno izbija na površinu na više mjesta u dolini Raše. Otvor Pazinskoga ponora nalazi se ispod gotovo 200 metara visoke okomite stijene koja se ruši od samih zidova starih pazinskih kuća.
Pazinsku jamu formirali su i tektonski i hidrološki faktori, pa se ona zato naziva speleološkim objektom poligenetskog tipa. Jednom otvoreni prolaz u podzemlje kasnijim je djelovanjem vode proširivan i oblikovan sve do danas. Iza ždrijela ponora koje nije ostavilo ravnodušnim ni Dantea ni Julesa Vernea otvara se duga dvorana s velikim Martelovim jezerom, koje je sifonom spojeno s Mitrovim jezerom.
Poznata dužina podzemnoga dijela ponora iznosi 270 metara. Prva speleološka istraživanja izveo je francuski speleolog Alfred Martel krajem 19. stoljeća, talijanski speleolozi posjećivali su je 1920-ih, a u šezdesetim godinama 20. stoljeća geolog Mirko Malez nakon istraživanja s grupom zagrebačkih speleologa izradio je detaljan nacrt. Pazinski speleoronioci 1975. su otkrili i 70 metara dug nastavak potopljenoga dijela ponora s Mitrovim jezerom.
Pazinska jama od 1964. je zaštićena kao Značajni krajobraz Pazinski ponor i u njoj nije dopuštena nikakva djelatnost bez prethodne suglasnosti Zavoda za zaštitu prirode.
Ali u suradnji s Javnom ustanovom "Natura Histrica", koja provodi zaštitu i nadzor nad jamom Speleološko društvo "Istra", Pazin organizira posjete tijekom cijele godine ovisno o vremenskim uvjetima, pa ovaj podzemni fenomen možete posjetiti uz speleološko vodstvo po cijeni od 30 eura za odrasle odnosno 25 za djecu. U cijenu su uključene kaciga i svjetiljka te stručni vodiči koji će vas upoznati s opremom i načinom kretanja, ali i svim tajnama jame.
Avantura počinje spuštanjem uređenom stazom do kanjona pa kroz korito Pazinčice do otvora ponora, a podzemni dio dug je dvjestotinjak metara. Obilazak traje oko dva i pola sata, a za detalje i rezervaciju mjesta javite se Speleološkom društvu Istra.
Ako niste od podzemlja, Pazinsku jamu možete i preletjeti zip lineom, a možete i prošetati tek kilometar dugom poučnom stazom i uživati u pogledu odozdo na Pazinski kaštel, koji dramatično stoji na okomitoj litici iznad jame.
5 ideja za izlet u Istru: Istražite pustinju, slapove i gradiće predivnog poluotoka
+0
