Jedna od najpopularnijih u Hrvatskoj – pizza capricciosa, a koja se često naziva i miješana pizza – radi se drugačije nego u Italiji. Naručite li u hrvatskim restoranima capricciosu dobit ćete pizzu prekrivanu umakom od rajčice, šunkom, sirom, narezanim šampinjonima i jednom zelenom maslinom u sredini.
Naručite li istu stvar u Italiji, na pizzi ćete uz šunku, sir, rajčicu i gljive pronaći i crne masline – te nezaobilazne artičoke, odnosno marinirana srca artičoka u maslinovom ulju.
Pizza capricciosa se s talijanskog prevodi kao hirovita pizza. Ovo je odlično ime za nju s obzirom da se sastojci mijenjaju ovisno o regiji. U nekim dijelovima Italije na capricciosu se dodaju čak i kapari, kobasice te inćuni.
Prva hirovita pizza navodno je osmišljena 1937. godine u pizzeriji La Capricciosa u Rimu po kojoj je dobila ime. Kuhari su „očistili hladnjak“ i iskombinirali namirnice koje su imali pri ruci te ih morali potrošiti.
Na podlozi od hrskavog tijesta i umaka od rajčice porazbacali su mozzarellu i šunku, dodali masline i artičoke te malo svježeg bosiljka i to je bilo to!
Iako talijanska capricciosa dijeli slične sastojke s pizzom quattro stagioni ili četiri godišnja doba, oni su drugačije raspoređeni po površini tijesta, pa se vizualno znatno razlikuju.
Talijanski recepti prilagođavaju se određenom podneblju pa danas razlikujemo različite vrste pizza sa sastojcima koje nemaju nikakve veze s tradicionalnim jelom.
Na havajsku se tako stavlja ananas, ruska pizza Moskva kombinira sardine, tunu, skušu i lososa, a Brazilci na svoju pizzu stavljaju grašak, prepeličja jaja, pa čak i grožđice. To što Hrvati ne stavljaju artičoke na capricciosu najmanji je problem.
50 veličanstvenih: Među najboljim pizzerijama u Europi i jedna hrvatska
