Nikola Tesla rođen je u Zagrebu?!“, pitaju ponekad turisti tijekom šetnje zagrebačkim Gornjim Gradom. „Molim, što, otkud im to?“, pitat će se prolaznici na ovaj iznenadni usklik uz prst uperen prema zgradi na Trgu sv. Marka, a onda se sjetiti: ah, da, spomen ploča s njegovim likom i imenom koja stoji na pročelju stare gradske vijećnice mogla bi nekoga navesti na pomisao da je slavni izumitelj ovdje rođen.

Ipak, Nikola Tesla rođen je u srpnju 1856. godine, 200 kilometara dalje od Zagreba, u malom mjestu Smiljan podno Velebita i nedaleko od Gospića. Priča kaže kako je baš te noći nebo bilo ispunjeno svjetlošću munja i pucnjavom grmljavine, kao da će obilježiti život malog genijalca - ili nagovijestiti njegov dolazak.

Po završetku gimnazije u Hrvatskoj Tesla će nastaviti školovanje u Grazu, a potom – poput mnogih drugih u to doba – poći preko bare u bijeli svijet gdje će ga zaposliti američki tehničar i izumitelj Thomas Alva Edison. Tesla je danonoćno radio na svojim idejama i patentima kojima je pokazao kako je izmjenična struja prikladnija od istosmjerne.

Upravo njegov sustav izmjeničnih struja iskorišten je za hidroelektranu na slapovima Niagare. Zahvaljujući njoj opskrbljeni su obližnji gradovi, a uskoro se Teslin sustav višefaznih izmjeničnih struja počeo rabiti u cijelome svijetu.

Samo dva dana nakon puštanja prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare pušten je u pogon prvi hrvatski elektroenergetski sustav, Hidroelektrana „Krka“ – Šibenik. Njena posebnost leži u činjenici da je izgrađena za potrebe grada i svojih građana (umjesto za potrebe industrije), te da je Šibenik tada bio među prvim gradovima u svijetu koji su dobili javnu rasvjetu na izmjeničnu struju.

Ovaj podatak polako nas dovodi natrag u Hrvatsku i do objašnjenja spomen ploče na staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu. Na njoj ispod Teslinog profila piše: „Smatram svojom dužnošću, da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom – rekao je u ovoj zgradi Nikola Tesla 24. svibnja 1892. godine kad je gradskoj općini predložio izgradnju centrale izmjenične struje.“

Tesla je na ovom mjestu savjetovao gradskim vlastima, predvođenim tadašnjim gradonačelnikom Milanom Amrušem, da urede električnu centralu u vlastitoj režiji jer je pitanje električne rasvjete već izašlo iz eksperimentalnog stadija. Zagreb ima ne samo tu mogućnost, već i dužnost kao „prijestolnica i kolovođa ove zemlje“, poručio je. Predložio je da grad odabere naizmjeničnu struju jer je jeftinija i jednostavnija te ima veći doseg.

Gradonačelnik ga je upitao bi li voda obližnje rijeke Mrežnice bila dovoljno jaka da proizvede potrebnu struju. Tesla je odgovorio kako po njegovoj procjeni ne bi bila dovoljna, te kako bi za to bila prikladnija voda Plitvičkih jezera. Problem koji se pritom javlja jest onaj financijske prirode, ili kako je to Tesla rekao: „Protiv toga postoje neke zapreke, koje ne bi dakako u Americi smetale, nego ovdje.“

Objasnio je prisutnima, koji su se tada prvi put susreli s ovakvim idejama pa su bili i skeptični, da električna sila nije opasna po ljudski život. Točnije, da pruža najveću sigurnost od svih energija dosad rabljenih. Nakon dulje rasprave, završio je svoje izlaganje željom da, „kao rođeni sin ove zemlje“, pomogne svojim savjetom i činom, te pozivom da mu se obrate u slučaju bilo kakvih tehničkih poteškoća, kako bi ih mogao bez odštete savjetovati, najbolje što zna.

Nikola Tesla potom se vratio u SAD, gdje je živio do svoje smrti 1943. godine. Urna s njegovim pepelom prebačena je u Beograd gdje se danas nalazi i poznati muzej posvećen njegovom liku i djelu. Njegova rodna kuća u Smiljanu je, zajedno sa spomenikom podignutim njemu u čast, dio Memorijalnog centra Nikola Tesla. Zagreb je svoje sjećanje na njegovo gostovanje obilježio spomen pločom na jednom od glavnih trgova.

A u svijetu Teslino ime nose mjerna jedinica za magnetsku indukciju i automobili, krateri i asteroidi – kao da potvrđuju beskrajnu veličinu njegovog lika, i granice koje je nadilazio svojim razmišljanjem.

Dobra čuvarica grada: Što se skriva u zagrebačkoj zgradi bez prozora? Muzej grada Zagreba - 6 Muzej grada Zagreba - 2 Muzej grada Zagreba - 1 +8 Muzej grada Zagreba - 11

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju