Perunika ili iris vrlo je rasprostranjena biljka, poznata po cvijetu u raznim bojama, koja se uzgaja duže od tisuću godina i broji tristotinjak vrsta. Od davnina je nadahnjivala ljude, pa je tako u starom Egiptu iris bio simbol moći, u staroj Grčkoj i Rimu bila je stvar prestiža saditi ga u vrtu, a nakon 15. stoljeća počinje se masovno koristiti u kozmetici i proizvodnji parfema.
Između bogova i ljudi
Razne kulture kroz povijest su perunikama davale razna značenja, pa je tako ovaj lijepi cvijet simbol vjere, nade, mudrosti i hrabrosti, a zbog toga je i u heraldici najviše korišten cvijet uz ljiljan. Česta je tema i u likovnoj umjetnosti stoljećima, a možda najpoznatije perunike na platnu jesu one Vincenta van Gogha.
U Aziji je perunika simbol plave krvi, a u Japanu simbol pobjede. Zapravo, gotovo svugdje gdje raste ova biljka, a rasprostranjena je po čitavoj sjevernoj polutci i jednako voli planine i livade, obale i močvare, uz nju je vezana neka simbolika - najčešće kraljevske moći i božanske zaštite. Tri dijela njezina cvijeta obično su predstavljala mudrost, vjeru i hrabrost, a neke kulture, kao egipatska i indijska, koristile su cvjetove perunike za prikaz života i ponovnog rođenja.
Iris, međunarodno ime perunike, dolazi od imena grčke božice duge te glasnice bogova - Iride. Ona je ljudima prenosila poruke bogova pomoću duge, a na mjestu na kojem bi njezina duga dotakla zemlju izrastao bi cvijet iris.
Hrvatski naziv biljke – perunika – dolazi od imena vrhovnoga staroslavenskog boga Peruna, i jednak je imenu njegove žene – boginje Perunike. Da je Slavenima bila bitna, znamo i po tome što se korijen perunike vezivao djeci oko vrata kako zaštita od uroka. Kajkavci su Peruniku nazivali i Ljelja, pa se cvijet zove i ljeljuja, a u dubrovačkom kraju čest je naziv i bogiša, također motiviran drevnim božanstvom.
Simbol mira među narodima
Legenda kaže da bi točno na mjestu u koje je munja gromovnika Peruna udarila u zemlju iznikla perunika, i to uvijek drukčije boje. U Hrvatskoj se ovaj cvijet naziva brojnim narodnim imenima: mačinac, sablja, sabljarka, strijelka, aleluja, lelija, koludrica, kavran, višća, cvit nebeski, nožan… Znalci će ipak reći da u hrvatskom perunika i iris nisu isto. Naime, prema vrsti cvijeta te se biljke dijele na "bradate" (Pogon iris) i one "bez brade" (Apogon iris), pa je u narodu ustaljeno da se bradati irisi zovu perunikama, a irisi bez brade samo irisi.
Perunike su vrlo raširene u hrvatskoj flori, rastu na obali i otocima, stijenama, brdskim i planinskim livadama, šumama, obalama potoka i jezera. Ukupno 15 svojti perunika može se pronaći u Hrvatskoj, točnije – 12 vrsta i tri podvrste, od kojih su neke i endemske, na primjer Iris Adriatica, Iris croatica, Iris illyrica ili Iris Pannonica.
Perunika je 2000. godine proglašena hrvatskom nacionalnim cvijetom. Odabrala ga je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakon što je u tijeku priprema za sudjelovanje na izložbi cvijeća u Japanu primijećeno da Hrvatska nema nacionalni cvijet. Nakon što je odabrana baš perunika, reklamirana je sloganom "Cvijet u svakom kutku svijeta, cvijet shvaćen kao simbol mira među narodima".
