Godinama je pekinški krajobrazni arhitekt Yu Kongjian bio predmet ismijavanja. Kolege su mu se rugale, smatrajući ga luckastim, a neki su ga čak nazivali američkim špijunom. Glavni razlog tome je što je Kongjian jasno izražavao svoj negativan stav o branama i zalagao se za viziju da s vodom treba raditi, a ne kontrolirati je. A kada se netko protivi nečemu što simbolizira napredak i moć moderne Kine, kao što su brane, onda ni doktorat s Harvarda neće puno pomoći da vas ozbiljnije shvate. Barem isprva. No vrijeme je pokazalo da su Kongjianove ideje itekako u skladu s prirodom.
Yu je na čelu pokreta koji se zalaže za održivu budućnost, povratak vode u urbane sredine i popravak štete koju je napravilo ograničavanje rijeka nasipima, izgradnja zgrada i parkirališta na mjestima gdje se voda zadržava – kao i mudrije podizanje brana. Na području rijeke Yangtze zbog brana su se u manjoj ili većoj mjeri isušile 333 rijeke. Od 1700-ih Zemlja je izgubila 87 posto svjetskih močvara što je itekako utjecalo na kontrolu poplava, obnavljanje podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari, kao i pročišćavanje vode.
Jedan od Yu Kongjianovih primjera projekata suživota s vodom je i močvarni park Yuweizhou u Nanchangu, koji se nalazi na mjestu gdje se spajaju dvije rijeke. Do nedavno to je područje bilo divlje močvarno tlo koje je propadalo, ali zahvaljujući novom projektu transformiralo se u plutajuću šumu koja regulira oborinske vode, osigurava stanište za divlje životinje, nudi niz rekreacijskih mogućnosti i daje lokalno stanovništvo novi način povezivanja s prirodom. Zahvaljujući parku grad se može bolje nositi s izazovom poplava, obnove staništa i rekreacijskih zahtjeva.
Projekt je dio većeg nastojanja krajobraznog arhitekta da pokaže kako je moguće otvoriti novi prostor u gradovima ne samo za ljude, već i za prirodu i moćne sile, poput monsunskih oluja, koje pokreću kritične prirodne procese.
Kako stanovništvo raste i gradovi se šire, graditelji zatvaraju poplavne ravnice i poljoprivredna zemljišta, sijeku šume i kanaliziraju rijeke, a oborinske vode koje je upijalo tlo više nemaju kamo. U cijelome svijetu površina Zemlje koja odlazi na gradove se udvostručila od 1992. Kako piše technologyreview.com, kada grad poveća površinu cesta, nogostupa ili parkirališta za 1 posto, otjecanje oborinskih voda povećava godišnju magnitudu poplava u obližnjim vodotocima za 3,3 posto. U gusto naseljenim gradovima samo oko 20 posto kiše zapravo prodre u tlo jer je odnose odvodi i cijevi, što Yu smatra ludošću obzirom na mjesta gdje vlada nestašica vode.
U ranim 2000-ima, Yu i njegov istraživački tim izradili su kartu Pekinga koja pokazuje koji su dijelovi pod visokim rizikom od poplava, što je nazvao "ekološkim sigurnosnim obrascem". Preporučio je da ta područja zemljišta ostanu neizgrađena i da se iskoriste za upijanje oborinskih voda. Vladini službenici su ga ignorirali. Ali onda, u srpnju 2012., dogodila se katastrofalna oluja koja je poplavila grad, odnijela 80 života i gotovo 2 milijarde dolara štete.
"Poplava iz 2012. godine bila je lekcija da je obrazac ekološke sigurnosti pitanje života i smrti." kaže Yu. Zbog klimatskih promjena, viših temperatura i veće količine vlage, više je i kiše, a suha područja postaju sve suša jer topliji zrak isparava više vode iz tla i biljaka. Ljeto i jesen 2021. donijeli su strašne poplave New Yorku, New Jerseyju, Tennesseeju, Alabami, Njemačkoj, Belgiji, Indiji, Tajlandu i Filipinima. U isto vrijeme suša, propadanje usjeva i šumski požari harali su američkim zapadom, Sirijom, Gvatemalom, Grčkom i Sibirom. Istraživači predviđaju da će, kako se klima nastavi zagrijavati, dvije trećine globalne populacije – više od 5,25 milijardi ljudi – doživjeti sve gore i češće suše.
Manje od godinu dana nakon velike oluje 2012., predsjednik Xi Jinping najavio je nacionalni program nazvan "spužvasti gradovi" (spužva upija vodu i zatim je polako ispušta), a do 2020. završeno je 30 pilot projekata koji bi trebali pomoći u sprječavaju i ublažavaju urbanih katastrofa, kao i smanjiti zagađenje voda. U planu je i realizacija novih ideja čija je uloga pomoći zemlji da se obrani od poplava i živi u skladu s prirodom.
Čudesna Chouara: Marokanska atrakcija koju je bolje obići s grančicom mente u ruci
