Kad su roditelji Evgenije Pletneve početkom devedesetih gradili kuću nedaleko od Sankt Peterburga, čavle, daske i vrata nisu mogli pronaći u trgovinama, piše Atlasobscura.com. Kako bi došli do potrebnih materijala objesili su plakate po gradu navodeći što sve traže – a zauzvrat daju votku ili novac.
Evgenijin otac je bio mornar pa je na svojim putovanjima kupio i Royal votku koja je imala čak 96 posto alkohola. Uspješno su je prodali i kupili sve što im je bilo potrebno za radove. Tada se takav oblik razmjene dobara nije činio nimalo neobičan jer su mnogi to radili.
U nekim ruskim selima umjesto novcem radnike se plaćalo votkom jer tijekom financijskog kraha novac nije imao nikakvu funkciju, bio je gotovo bezvrijedan. Stoga se trgovanje votkom činilo potpuno razumnim.
Tijekom velike inflacije rublje neke trgovine nisu ni primale. Umjesto toga bi tražile njemačke marke, britanske funte ili najčešće, američke dolare. Budući da dolar u Rusiji nije mogao biti službeno sredstvo plaćanja, umjesto cijene stajala je skraćenica u. e. koja je označavala „uvjetnu jedinicu“. U slengu se koristio izraz „ubijeni rakuni“ (rus. „ubitye enoty“). U to se vrijeme za milijun počeo koristiti izraz „limun“, koji je bio gotovo zaboravljen od 20-ih godina i vremena velikih inflacija.
1998. godine vlasti u jednom sibirskom okrugu podijelile su tisućama nastavnika po 15 boca votke umjesto plaće. Navodno je prvobitna ideja za sredstvo isplate uključivala toaletni papir i ljesove, ali odlučili su se na votku jer se može zamijeniti za kruh ili neke druge namirnice.
Rusi i danas smatraju da je zdravije piti votku nego neka druga pića kao što je primjerice viski, a to demonstrira i sami naziv tog alkoholnog pića. „Votka“ je umanjenica od slavenske riječi "voda". Izvorno je opisivala medicinsku tinkturu koja je sadržavala do 75 posto alkohola.
10 stvari koje treba znati o najbržem putničkom zrakoplovu na svijetu
