Znamo dobre da neke stvari na listu ulaze kao prirodni fenomeni, neke zahvaljujući čudima za koje je zaslužna ljudska ruka, a neke i kao nematerijalna baština. Znamo i da se na listi kod nas nalazi Dubrovnik, ali i bećarac od nematerijalne baštine. A jednako tako, znamo i da je listu nemoguće zamisliti bez Venecije, Alhambre ili Akropole. Pa ipak, na listi su se našle i neke neobičnije stvari, te iako pripadaju u prvom redu nematerijalnoj baštini, zanimljivo je vidjeti da je i UNESCO popis pun neobičnosti. Pa krenimo…
Mediteranska prehrana
Fino je jesti dobar sushi, zasladiti se pekinškom patkom ili uživati u sočnom burgeru. No, na UNESCO listi, nije se bez razloga našla upravo mediteranska prehrana, koja se smatra izuzetno zdravom. Kandidaturu da ova prehrana postane dio UNESCO – ove nematerijalne baštine predalo je više zemalja, među kojima i Hrvatska, te je od 2013. došla na ovu listu. Mediteranska prehrana podrazumijeva velike količine svježeg voća i povrća, ograničenu konzumaciju crvenog mesa, ali i konzumaciju višezrnatih žitarica i orašastih plodova, kao i ograničeno pijenje crnog vina. Naravno, mi bismo dodali i da je bez ribe i finog maslinovog ulja ova prehrana nezamisliva.
Pješčani crteži Vanuatua
Sigurno ste kao djeca često voljeli crtati po pijesku. E pa, tko zna, da ste rođeni kojim slučajem u ovoj udaljenoj otočnoj državi, možda bi se vaše ime našlo među slavnim vanuatskim crtačima… Šalu na stranu, iako ovi crteži traju do prvog vala, prolaska psa ili dječje nervoze, oni su za ovo otočje – važni. Naime, generacije i generacije koriste crtanje u pijesku kao oblik komunikacije, što je bitno, jer je ovo jezično najraznolikija zemlja na svijetu, u kojoj se govori više od 130 različitih jezika. Tako da eto, ovi crteži nisu samo „črčkarije“, već važno sredstvo komuniciranja u ovom društvu.
Procesije divova i zmajeva
Gigantske lutke zmajeva i divova, pojavile su se još u 14. stoljeću za vrijeme vjerskih procesija. I dok je njihova popularnost negdje nestala, u Belgiji i Francuskoj to nije slučaj, pa ih tamo još uvijek koriste. Pojavljuju se u kombinaciji svjetovnih i vjerskih procesija, a divovi često simboliziraju i pokazuju povijest nekog grada. Ove figure sežu i do 9 metara, te teže oko 350 kilograma, a na pitanje tko ima većeg, odgovor je – Belgijanci. Tamošnja lutka diva Jeana Turpina, visoka je impoznatnih 11 metara.
Ples iscjeljenja Vimbuza
Dok u Africi postoje brojni tradicionalni plesovi kojima se tjeraju zli duhovi, zaziva bogat lov i slično, ples Vimbuza specifičan je za narod Tumbuka na sjeveru Malavija. Ovaj ples služi prvenstveno kao pomoć ženama koje pate od psihičkih bolesti. Muškarci sviraju bubnjeve dok pacijent pleše. Ritual je nastao u 19. stoljeću, s ciljem prevladavanja posljedica kolonijalnog ugnjetavanja.
