• PETAR ZRINSKI - hrvatski ban, rođen u Vrbovcu 6. lipnja 1621. godine. Proslavio se kao veliki borac protiv Turaka kao i njegov pradjed Nikola Šubić Zrinski. Bio je i uspješan gospodarstvenik, a bavio se i književnim radom. Pogubljen je zajedno sa šurjakom Franom Krstom Frankopanom u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine zbog otpora habsburškom apsolutizmu. Zrinski i Frankopan su zbog borbe za hrvatska prava postali kultni nacionalni junaci kojih se prisjećamo uz geslo: „Navik on živi, ki zgine pošteno!“ Njihovo posljednje počivalište je od 1919. godine u zagrebačkoj katedrali.
• MARIJA JURIĆ ZAGORKA - hrvatska književnica i prva novinarka u jugoistočnoj Europi rođena je u Negovcu 2. ožujka 1873. godine. Na poticaj biskupa Strossmayera počela se baviti novinarstvom i raditi u Obzoru te pisati romane namijenjene širem čitateljstvu. Najveći uspjeh postigla je povijesnim romanima Grička vještica i Gordana. Pisala je i povijesne drame, satire i komedije te je autorica prvog hrvatskog kriminalističkog romana Kneginja iz Petrinjske ulice. Pokrenula je i uređivala prvi hrvatski časopis za žene, Ženski list te list Hrvatica. Borila se za prava radnika i ženska prava. Umrla u Zagrebu 1957. godine te je pokopana u mirogojskim arkadama.
• KRUNOSLAV KUTEN – pjesnik, rođen u Dijanešu 1855. godine u obitelji bačvara. Školovao se u Zagrebu uz tuđu pomoć. Najpoznatiji je po dječjim pjesmama koje je objavljivao u časopisu Smilje. Njegovi stihovi su neposredni, lepršavi, šaljivi, lako pamtljivi i bliski djeci. Mnogi ne znaju da je upravo Kuten autor pjesama Djeca i maca, Ura misleći kako je riječ o narodnim pjesmama jer su se prenosile usmenom predajom. Pjesme su mu objavljene u antologijama hrvatske dječje poezije. Umro je vrlo mlad 1894. godine u Zagrebu nakon duže bolesti.
• Eugène Emmanuel Ernest d'Halwin markiz de Piennes - francuski političar i diplomat, dobrotvor i mecena rođen je u francuskom Perieru 20. veljače 1825. godine. U Vrbovec se doselio 1879. godine kupivši dvorac Patačić u kojem je stanovao te posjed na Poljanskom lugu gdje se bavio stočarstvom i proizvodnjom sira. Donirao je Strossmayerovoj galeriji starih majstora 32 vrijedna umjetnička djela od kojih je najpoznatiji portret Madame Récamier. Financijski je pomagao siromašne učenike Pučke škole Vrbovec. Umro je u Vrbovcu 1911. godine te je pokopan u obiteljskoj grobnici na gradskom groblju.
• CRKVA SV. VIDA – Župna crkva s gotičkom osnovom s kraja 15. stoljeća današnji izgled dobiva baroknom obnovom u drugoj polovini 18. stoljeća te prigradnjom bočne kapele sv. Križa i ulaznog trijema u 19. stoljeću. Ima zvonik te sakristiju u prizemlju južno uz svetište. Interijer crkve je baroknog karaktera, a djelomično je očuvan i barokni inventar. U blizini crkve je i kurija župnog dvora iz 1918. godine sagrađena donacijom grofice Eleonore Patačić.
• KULA ZRINSKI i DVORAC PATAČIĆ– Kula Zrinski i dvorac Patačić ostaci su kaštela obitelji Patačić koji je sagrađen u 18. stoljeću. Kula Zrinski je dvokatna kula stožastog krova izgrađena od opeke. Mještani je zovu kula Zrinski u znak sjećanja na bana Petra Zrinskog koji je u Vrbovcu rođen u 17. stoljeću. Dvorac Patačić je jednokatni barokni dvorac pravokutnog tlocrta veličine 30x12 metara s krovištem na četiri vode. Prizemne prostorije su svođene bačvastim svodom.
• MANIFESTACIJA „KAJ SU JELI NAŠI STARI“
Turističko-kulinarska manifestacija „Kaj su jeli naši stari“ već 40 godina postaje središte i okupljalište istinskih ljubitelja autohtonih gastronomskih delicija, a tijekom godina izrasla je u prepoznatljiv turistički proizvod. Uz bogata tradicionalna jela vrbovečkog kraja, posjetitelji mogu prisustvovati različitim izložbama, radionicama, kulturno-umjetničkim priredbama. Zabavni i sportski programi također ne izostaje i svatko za sebe može pronaći zanimaciju. Nositeljice manifestacije i čuvarice baštine svih ovih godina su udruge žena vrbovečkog kraja.
• VRBOVEČKA PERA
Vrbovečka pera ima dugu tradiciju proizvodnje, a njena receptura prenosi se s koljena na koljeno. Posebnost vrbovečke pere je što se izrađuje od dizanog tijesta, a nadjev isključivo od svježeg domaćeg sira, vrhnja, jaja, soli s dodatkom brašna ili krupice, bez drugih sirovina u smjesi. Također vrbovečka pera uvijek je okruglog oblika. Pred samim smo krajem zaštitite proizvoda pod znakom zajamčeno tradicionalnog specijaliteta. Dobivanjem znaka zaštite proizvoda na razini EU, Vrbovečka pera postat će prvi proizvod u Hrvatskoj koji nosi oblik zaštite Zajamčeno tradicionalni specijalitet.
