Lovran, izrastao između Učke i mora, sa srednjovjekovnom jezgrom koja priča o uzbudljivim vremenima. Grad palača, vila i ljetnikovaca s potpisom slavnih arhitekata, impresivnih vrtova i perivoja, povezan s Opatijom poznatom promenadom uz more po kojoj je šetala aristokracija i europska elita, grad je koji vam na svakom koraku odaje dio svoje prebogate povijesti.
Zahvaljujući svom položaju između mora i šume, na granici mediteranske i kontinentalne klime, kao i prirodnim ljepotama, Lovran je bio i luka i brodogradilište, ljetovalište, zimovalište, lječilište, a kroz povijest su ga željeli mnogi.
Ovo su područje prije naše ere naselili Liburni, pa su došli Rimljani. Onda je potpalo pod Bizant, pa pod vlast franačkog cara Karla Velikog, a bilo je i pod vlašću hrvatskih knezova, Habsburgovaca i Napoleona. Ovdje su se vodile i velike pomorske bitke, kao i dva uskočka rata - gotovo nespojivo s današnjim pitomim izgledom lovranskog porta i smirujućim pogledom na tamnoplavo more Kvarnera.
Staro ribarsko naselje niknulo je između rimskih vila, a uz more je izgrađena utvrđena luka koja je Lovran povezivala i s obližnjim mjestima i s dalekim gradovima.
Šetnja srednjovjekovnom gradskom jezgrom Lovrana, opasanom bedemima i kulama, s uskim popločanim ulicama ispresijecanim skalinama i kamenim dvokatnicama, priča o njegovoj nekadašnjoj važnosti i veličini.
Lovran je već u 12. stoljeću bio velik i razvijen grad, čiji su se stanovnici bavili brodogradnjom, pomorstvom i trgovinom. Gradili su brze jedrenjake i prevozili voće, maslinovo ulje i vino s obronaka Učke do Rijeke, Senja i Trsta.
Poseban spoj planinske i morske klime, kao i bujna vegetacija i šume, oduvijek su određivali povijest ovog grada. I samo njegovo ime koje je nekada bilo Laurana posveta je lovoru, iz ovdašnjih voćnjaka potječu nadaleko poznate lovranske črešnje, a uz njih, i simbol Lovrana - marun.
Marun je vrsta kestena, posebno cijenjena zbog kvalitetnijeg ploda i slađeg okusa. Slovi za najkvalitetniji kesten na svijetu, uz slovenski Gorički marun i talijanski Gentile de Torino. Pretpostavlja se da je nastao križanjem domaćih divljih kestena i sadnica koje su pomorci iz Lovrana donijeli iz Japana ili iz neke druge zemlje Dalekog Istoka.
Lovranski maruni dolaze iz šuma odnosno voćnjaka na istočnim obroncima Učke, iznad Lovrana, u Dobreću, Lignju, Tuliševici, Kožulima i Lovranskoj Dragi, a neke su šume stare i više stoljeća.
Zbog velike hranjivosti, marun je bio jedna od glavnih prehrambenih namirnica ovog kraja. Od njega se radilo brašno za kruh, zamjena za kavu, med i medica, ali bio je i glavni izvozni proizvod pa je doslovno othranio generacije Lovranaca. Maruni su bili posebno traženi u Italiji, Austriji i Njemačkoj, a njihov je izvoz doživio vrhunac u 19. stoljeću nakon čega su i šume počele propadati.
Srećom, maruni su se vratili u središte pažnje u drugoj polovici 20. stoljeća, kada se u Lovranu rađao neki drugačiji turizam. Sve je počelo 1973. malom lokalnom i bezimenom "feštom od marun". Uskoro je to postala Marunada, jedna od najpoznatijih jesenskih manifestacija u nas, koja se održava u Lovranu te Lignju i Dobreću.
U Lovranu, Lignju i Dobreću ove će se godine glavni program Marunade održati 21. i 28. listopada, a uz gastronomske, zabavne i glazbene sadržaje, možete krenuti i u vođenu gastro-šetnju gradskom jezgrom pod imenom “Secrets of Lovran” i usput kušati autohtone proizvode ovoga kraja.
Prošećite i uređenom poučnom stazom i naučite više o marunima, a od zraka u kojem se miješaju more i Učka, sigurno ćete biti gladni.
Zato nakon šetnje morate na marunadi probati delicije od kestena – uz klasične, pečene marune, tu su tradicionalni kruh od maruna i slastice poput marunjače, kolača, sladoleda, jela s marunima i divljači, mirisni med, rakija, pivo… Uz divne prizore grada, mora i planine, okus slatkog kestena zaokružit će posjet Lovranu.
Kupanje pod liticom: Neopisivo lijepa plaža pod Brsečom, tamo gdje je more od dragosti gricnulo Učku
