Zanimljivo je da speleološka istraživanja u Hrvatskoj imaju dugu povijest, a prvi pisani podatak o hrvatskoj spilji datira iz 1096. godine, kada se u crkvenim spisima spominje Spilja u zaljevu Željina na Ugljanu. Organizirane speleološke aktivnosti u Hrvatskoj počinju 1886. godine, a danas postoji više desetaka speleoloških Udruga. Najvažnije od svih su Hrvatski planinarski savez sa stručnom Komisijom za speleologiju, te Hrvatski speleološki savez.
Hrvatska se može pohvaliti brojnim spiljama i jamama, od kojih je njih 53 dubljih od 250 metara te 64 dubljih od 1000 metara. Najduži jamski sustav je Kita Gaćešina – Draženova Pahuljka kod Crnopca na Južnom Velebitu, s dubinom od nevjerojatnih 23.155 metara, što ju svrstava na 197 mjesto najdužih spilja na svijetu. Jedne od najdubljih spilja i jama u Hrvatskoj su: Lukina jama, Slovačka jama, Velebita, Amfora, Meduza, Stara škola, Patkov gušt, Ledena jama, Punar u luci, Pod kamenitim vratima, Lubuška Jama, Stupina jama, Paž i burinka. S druge strane, najdulje spilje i jame su: Kita Gaćešina sa 23.155 m, Đulin ponor sa 16.396 m, Panjkov ponor sa svojih 13.052 m, Munžibaba na Južnom Velebitu 9.322 m te Spilja u Tounju sa 8.632 m.
Zašto nas spilje fasciniraju?
Fascinacija spiljama leži u misteriji i nepoznavanju spilja. Svaka ekspedicija može rezultirati novim saznanjima o novim, još neotkrivenim vrstama. Također, svako spuštanje u spilju može otkriti još dosad neotkrivene dijelove spilje, a čim je nešto neotkriveno, ono je i nama ljudima intrigantno. Tako su nedavno, članovi Hrvatskoga biospeleološkog društva, radnici Parka prirode Biokova i speleolozi iz makarskog kluba “Extrem” počeli istraživati tri novootkrivene kaverne nedaleko od sjevernog ulaza u tunel Sv. Ilija kroz Biokovo. Kroz jednu od biokovskih jama na dubini od 1600 metara protječe slap, a u njoj je izmjerena brzina vjetra od 60 kilometara na sat, što je ujedno jama s najjačim strujanjem zraka. Osim toga, u drugoj se jami čuje jaki huk vode, što upućuje na to da je na njezinu dnu podzemna rijeka, izjavio je ravnatelj Parka prirode Biokova te dodao kako je u kaverni otkrivena nova špiljska fauna – colembola, koje dosad nije bilo na predjelu Biokova te je moguće da je u jami živjela od 100 do 200 milijuna godina. Svaka spilja je jedinstvena i priča svoju priču. Stalagtiti i stalagmiti formiraju se u oblike koji podsjećaju na razne oblike vrijedne divljenja.
Turističke spilje u Hrvatskoj
Nisu sve spilje i jame otvorene za turističke obilaske. Moramo razumjeti kako turizam, a pogotovo onaj masovni, može negativno doprinijeti speleološkim objektima. Možda je i bolje da se neke od spilja i jama nikada ne otvore javnosti upravo zbog očuvanja bogatog podzemnog svijeta kojemu su trebale tisuće i tisuće godina da se formira. No one koje jesu otvorene javnosti svakako vrijedi posjetiti. To su: Barićeve spilje u Rakovici, Spilja Baredine u Novoj vasi,Spilja Biserujka na otoku Krku, Cerovačke spilje kod Gračaca, Feštinjsko kraljevstvo kod Žimnja u Istri, Grapčeva špilja na otoku Hvaru, Spilja Lokvarka kod Lokva, Manita peć u sklopu NP Paklenica, Modra spilja na Biševu, Samograd na Perušiću, Spilja Vetrenica u Zagrebu, Spilja Vranjača kod Dugopolja te spilja Vrelo u Fužinama.
Speleoronjenje ili Cavern diving u Hrvatskoj
Osim speleologije u tradicionalnom obliku, u Hrvatskoj sve veću popularnost uživa speleoronjenje, odnosno obilazak špilja pod vodom. Speleoronjenje obuhvaća dvije discipline: rekreativno speleoronjenje (Cavern diving) koje je zapravo specijalizacija unutar ronilačke djelatnosti, a radi se o ronjenju u podmorskim spiljama ili jamama što ne zahtijeva poznavanje speleoloških vještina. Druga disciplina koja je sve popularnija je takozvano klasično speleoronjenje, a obuhvaća sve oblike ronjenja u podmorskim jama, vrelima ili u vodama unutar kopnenih špilja i jama, a zahtijeva podjednako poznavanje speleoloških vještina i ronjenja.
Spilje u svijetu iskorištene do ekstrema. U nekim se državama spilje iskorištavaju u turističke svrhe, te samim time gube svoj identitet.
Koliko je to dobro za turizam, te nudi odličnu i kreativnu turističku ponudu s jedne strane, toliko sama spilja kao lokalitet izgubi svoje lice s druge strane. Spilje i jame su jedna od rijetkih mjesta na svijetu gdje čovjek još nije svojom rukom narušio izgled, i to je potrebno očuvati u budućnosti.
