Smješten na vrhu brda, Civita di Bagnoregio, srednjovjekovni grad bez buke i automobila vrijedan je pažnje svakog putnika.

Ovaj grad osnovali su Etruščani prije dvije i pol tisuće godina. Nosi nadimak „grad koji umire“, a razlog tome je što u njemu živi svega 12 stanovnika i činjenica da je sedreno brdo nad kojim se nalazi pod stalnim utjecajem erozije tla i polako se urušava.

Do njega možete doći pješice, putem uskog pješačkog mosta duljine 300 metara, no vjerujte, nemojte se prepasti i usudite se prijeći ga jer ono što vaš čeka je nevjerojatno! Naime, kad se popnete, stižete do šarmantnog srednjovjekovnog grada s kojeg se pruža izvanredan pogled na panoramu regije Lazio.

Svako tko ga je posjetio reći će da je ovo grad iz bajke. Osim Etruščanskih, grad ima i srednjovjekovne korijene. Kao što smo već spomenuli, u grad se ulazi putem mosta kroz kameni prolaz za kojeg su bili zaslužni upravo Etruščani. Ukrašen je romaničkim lukom koji je i svojevrsna karakteristika gradnje u 12. stoljeću.

Na samom početku grad se sastojao od svega nekoliko kuća, akropole s hramom i forumom, a ostatke povijesti tamo možete vidjeti i danas. Nećete tu naići na table i putokaze koji će vas voditi do turističkih atrakcija već ćete se jednostavno zaputiti kud vas kameni putevi odvedu.

Već se u davna doba znalo na kakvom se području grad izgradio. Naime, sami Etruščani bili su upoznati s potresima i razornim efektima ove, tada, nepredvidljive prirodne pojave. Tako su izgradili dodatne građevine koje su služile za zaštitu sela od potresa, a zanimljivo je i spomenuti da su pripremili kanale kako bi se kišnica nesmetano odlijevala i kako bi se izbjegle poplave.

Područje je zaista rizično i zbog konstantne erozije tla zahvaljujući djelovanju dva potoka, rijeke i vjetra. No ipak, godine prolaze, grad je i dalje tu i dalje očarava sve koji ga posjete. Vrijeme ovdje kao da je stalo, a to je ono što nam treba.

Kad dođete, stigli ste u bajku. Proći ćete kraj spomenika Porta San Maria, svojevrsnog simbola pobjede stanovnika Bagnoreggia. Poseban je tamo ukras dvaju lavova koji se hvataju za dvije ljudske glave, a za vrata odnosno ulaz kroz koja se ulazi smatra se da su pravi artefakt iz povijesti. To je ujedno i sam ulaz u grad!

U samom središtu smjestila se i romaneskna crkva sv. Donata u kojoj ćete pronaći drveno raspelo iz 15. stoljeća koje je pripada školi velikog Donatella, kao i freske koje pripadaju školi Perugina.

Prošećite još malo i obiđite građevine koje su simbol srednjovjekovne arhitekture. Stići ćete do renesansnih palača Colesanti, Bocca i Alemanni koje kao da su se stisle u uske uličice, a prepoznat ćete ih po balkonima i vanjskim stepenicama. Fotkajte se ovdje obavezno!

Istražit ćete još i staru grobnicu grotto of San Bonaventure i muzej Antica Civitas, a za istraživanje svih ovih ljepota bit će vam potrebno svega 2 sata. Iskoristite ih pametno, a ono što nikako nemojte propustiti kad ste tamo su pogledi na okolicu. Zapamtit ćete ih sigurno.

Da bi prošli most trebat ćete izdvojiti 5 eura, no to je minimalan trošak za istraživanje ovog talijanskog dragulja. Opustite se nakon istraživanja u restoranu, kušajte lokalnu hranu i obavezno pozdravite lokalce kojih je danas svega 12.

 

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju