Da istražimo Istanbul kako spada, ne bi nam bila dovoljna tri života (a po novome, toliko nam i treba da samo izađemo s novog aerodroma). Europski dio, azijski dio, džamije, crkve, sinagoge, muzeji, vile uz Bospor, stari grad, Galata toranj, moderni hipsterski kvartovi, krstarenje, čajanke, izležavanje u travi i pozdravljanje mačaka – samo su neke od aktivnosti za koje treba odvojiti vrijeme.
A među njima je i posjet šarenom kvartu Balatu. Istanbul je podijeljen na europski i azijski dio, a Balat se smjestio na europskoj polovici, na tzv. Zlatnom rogu nedaleko od istoimenog mosta. Poznat je po starim šarenim kućicama u nizu, od kojih su najpoznatije one u ulici Kiremit.
Balat je nekad bio židovska četvrt, rođena krajem 15. stoljeća nakon što su Židovi protjerani iz Španjolske uslijed Španjolske inkvizicije. Tadašnji turski sultan Bajazid II. Pravedni ih je prihvatio – ne samo prihvatio, već i poslao brodicu do Španjolske po njih. Nije ni čudo što su ga zvali pravednim i što je njegova vladavina upisana u povijest kao razdoblje mira. Kasnije je bio malo nepravedan prema sinovima kada je bilo u pitanju nasljedstvo, pa je cijela priča završila u državnom udaru, ubojstvima, abdikaciji i trovanju Bajazida, ali o tom drugom prilikom.
Vratimo se mi radije našem šarenom Balatu. Židovi su ovdje činili najveću sefardsku zajednicu u (tadašnjem) Konstantinopolu, a ono što mu je dalo dodatne boje jest činjenica da je Balat smješten odmah do Fenera – tradicionalno grčke četvrti.
U Balatu ćete uočiti i upadljivu Bugarsku crkvu Sv. Stjepana (poznatu i kao Bugarska željezna crkva). Nekad je ovdje postojalo čak 18 sinagoga, od kojih su danas očuvane i aktivne sinagoga Ahrida i Yanbol. Ahridu su podigli makedonski Židovi s Ohrida (tj. Ahrida na grčkom, odakle i ime), a Yanbol sefardski Židovi iz bugarskog grada Yambola. Moguće ih je posjetiti uz prethodnu najavu rabinu.
Oni koji su uspjeli zaraditi i probiti se u životu, kasnije bi odselili u popularnije dijelove grada kao što je primjerice Galata. Period napuštanja Balata intenzivirao se nakon propasti Osmanskog Carstva, a cijela priča završena je nakon Drugog svjetskog rata kada je preostalo židovsko stanovništvo dom pronašlo u novoosnovanoj državi Izrael.
Premda Balat više nije ono što je bio, barem što se tiče židovske zajednice koja mu je davala poseban štih, ne može se reći da je izgubio šarm. Njegove šarene zgrade i arhitektura zaštitio je UNESCO, a privukle su i snimateljske ekipe turskih serija koje su ovdje pronašle prekrasne kulise.
Zateknete li se u Balatu, svakako posjetite Phanar grčko pravoslavno učilište, lokalni bazar te svratite na ručak ili večeru u kultni restoran Agora Meyhanesi s predivnim unutarnjim dvorištem, finim turskim specijalitetima i obaveznom čašicom turske rakije.
Čudo zakopano pod zemljom: Mjesto koje zovu nultom točkom u povijesti čovječanstva
